USPJEH BJELOPOLJACA

Speleolozi novu pećinu čuvaju zavjetom ćutanja

"Postoje svi pećinski sedimenti koji su opisani stalaktiti, salagniti, salivi i imaju neki specifični kao što su pećinski kristali .."
97 pregleda 5 komentar(a)
pećina, željko Magdžgalj, Foto: Screenshot (YouTube)
pećina, željko Magdžgalj, Foto: Screenshot (YouTube)
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Nakon tri godine tajnog istraživanja, bjelopoljski speleolozi konačno mogu da se pohvale velikim otkrićem. Za jednog od njih, Željka Madžgalja, jednim od najvećih u Crnoj Gori.

"Nesumnjivo da se radi o izvanrednom potencijalu što se tiče speleologije. Pećina je nacrtana i premjerena u dužini od 1600 metara a prođeno je još oko 400-500 metara, znači više od dva kilometra pećinskih kanala za sada postoji u pećini", kazao je za TV Vijesti speleolog Željko Madžgalj.

Ovo otkriće krasi bogatstvo pećinskog nakita.

"Postoje svi pećinski sedimenti koji su opisani stalaktiti, salagniti, salivi i imaju neki specifični kao što su pećinski kristali veoma krupni, zatim veoma dugi tanki stalaktiti koji speleolozi zovu makaroni. Ovi su čak i tri do četiri metra dužine, a debljine su manje nego prst", kaže Madžgalj.

Ipak, iako je udaljena tridesetak kilometara od Bijelog Polja lokaciju ove pećine bjelopoljski speleolozi još drže u tajnosti. Na to ih obavezuje i zavjet ćutanja kako su i nazvali svoje otkriće. Umjesto promocije svoga rada ćutanjem speleolozi žele da zaštite pećinu od devastacije. 

"Sve je netaknuto i mi se plašimo da bi i neki speleolozi koji nisu odgovorni, a posebno laici koji bi pokušali da uđu u tu pećinu načinili neponovljivu štetu za njenu unutrašnjost. 300.000 godina može da se slomi neopreznošću ili namjerom jer se ne razumije vrijednost toga u pećini. Kad se iznese iz pećine to nema nikakvu vrijednost, a šteta je napravljena", priča Madžgalj.

S obzirom na bogato iskustvo stečeno na lokalitetima širom naše države ovom čovjeku treba vjerovati. Za one koji zele da se upuste u slična istraživanja ima savjet.

"Ljudi se spuštaju preko jednostrukih užeta i vraćaju se, treba i fizička i psihička snaga za takva istraživanja, ali veoma mali broj nesreća se dešava u speleologiji upravo zbog znanja. Znači neophodno je znanje, dobra oprema i to su preduslovi da se što manje nesreća i nezgoda dešavaju prilikom istraživanja.To je toliko nepredvidljivo, recimo i malo poskliznuće u pećini može da dovede do nekog loma i da dovede u problem čitavo istraživanje", kaže Madžgalj.

A istrazivanje pećine Zavjet ćutanja tek predstoji. Iako dio njene unutrašnjosti za sada zna samo desetak ljudi, ovo otkriće uvršteno je u bazu podataka u kojoj je još 130 speleoloških objekata. Tajna pećine Zavjet ćutanja, obećava Madžgalj, biće otkrivena na ljeto kada će uz podrsku Fondacije Petrovic Njegoš biti predstavljen kratki film o novoj pećini.