Zaduženja da se vrati dug

Niske plate, na žalost, podstiču potrebu za zaduživanjem. Na makro planu, ti problemi se mogu riješiti jedino ekonomskim rastom i pravednijom raspodjelom
0 komentar(a)
šetnja, Foto: Screenshot (YouTube)
šetnja, Foto: Screenshot (YouTube)
Ažurirano: 06.03.2016. 18:54h

O dugu se nerado govori. Nekad je ipak lakše kada sa drugim podijelite probleme.

I sagovornik Televizije Vijesti Radenko Bulatović, otac četvoro djece, priznaje da je zaduženje jedini način da školuje djecu.

"Ne možeš da preživiš bez kredita danas. Kako da uplatim fakultet ako ne podignem kredi, djetetu", rekao je Bulatović

Zadužila se i Branka Milutinović. Za kupovinu stana.

"Uspijevam da vraćam ratu od penzije, za stan koji sam dobila po povoljnim uslovima od penzioneraUspijevam, da vraćam kredit jer imam malo veću penziju", kazala je Milutinović.

U visini skoro pola plate, zadužen je i Milan Vujinović.

"Zadužen jesam, zahvaljujući dobroj plati uspijevam da vratim svoje dugove".

Prema podacima Centralne banke, građani su za kredite i minuse na tekućim računima dužni skoro milijardu eura. U odnosu na ukupan dug po kreditima, karticama i minusima kod banaka, prosječno zaduženje po građaninu iznosi 1.463 eura. Kada se to izračuna u odnosu na zaposlene, onda je prosječno dugovanje po zaposlenom 5.000 eura.

A ima i onih koji nisu zaduženi.

"Vodili smo računa da koliko imamo, toliko i trošimo. Ako je bilo potrebno, u mlađim danima to jesmo radili, drugačija je bila otplata kredita", kaže Fatima Idrizović

Najgore od svega je što veliki dio primanja ode na otplatu kredita, čime se pogoršava ionako loš životni standard. Loše je to što su mnogi navikli da žive na kredit, što ne treba da čudi kada je prosječna plata upola manja od potrošačke korpe.

A niske plate, na žalost, podstiču potrebu za zaduživanjem. Na makro planu, ti problemi se mogu riješiti jedino ekonomskim rastom i pravednijom raspodjelom. Sagovornici TV Vijesti kažu da nisu optimisti.

Bonus video: