Boreći se na strani Islamske države u Siriji izgubljen je još jedan mladi život. U januaru je u toj državi poginuo crnogorski državljnin - osamnaestogodišnji Ernad Huseinović iz Plava.
Vijest o smrti mladića uzdrmala je javnost. Bio je miran dječak iz kraja, priča njegov sugrađanin, poslanik Džavid Šabović.
“Još jedan mladi život, još jedan osmijeh sa plavskih ulica je otišao, a vjerovatno ne znajući za šta ide. Ti momci zavedeni otišli su u nepovrat. Neko drugi ko ih šalje tamo sjedi u hladu i krije se od svega, ali ipak će i njega stići ruka pravde. Božija što je najjače ali i ova zakonska“, kaže za TV Vijesti Šabović.
Ovo je u posljednje dvije godine čak četvrta pogibija naših državljana na ratištu u Siriji. Boreći se na strani Islamske države život su izgubili i Mirza Haklaj iz Podgorice, Adis Salihović iz Rožaja i Damir Slaković iz Bara.
Na inicijativu poslanika Demosa Zorana Miljanića u Skupštini su prije godinu usvojene izmjene Krivičnog zakona kojima se predviđa zatvor za crnogorske državljane koji ratuju u stranim zemljama. Do danas, ističe Miljanić, ništa nije urađeno, a potvrda tome su i kovčezi koji stižu u Crnu Goru.
“Imamo jedan zabrinjavajući podatak da ginu ljudi iz cijele zemlje iz Bara, Podgorice, Rožaja i Plava, imamo ljude koji su ostavili svoje živote za ciljeve koji su njihovi ciljevi, a kontra interesima Crne Gore. Tako da smatram da država nije uradila ništa“, kazao je Zoran Miljanić, poslanik Demosa.
A usvajanjem izmjena Krivičnog zakona očekivalo se mnogo.
“Trebalo je do sada da imamo reakciju države, reakciju bezbjednosnih službi, i reakciju tužilaštva, da vidimo da se pokrene makar jedan izviđaj protiv tih lica koja idu tamo da ratuju. Podsjetiću da su sva ta lica kad se vrate u Crnu Goru tempirane bombe“, kaže Miljanić.
Danas nemamo ni zvaničan podatak o broju crnogorskih državljana koji se bore na stranim ratištima. Posljednji podaci iz prošle godine govore o 13 naših građana koji su ratovali u Siriji i dvojica u Ukrajini od kojih se većina vratila. Spekuliše se međutim da bi ta cifra mogla biti i veća.
“Ko to može sa sigurnošću da tvrdi, za ovoga nesretnika nijesmo ni znali. Sve se plašim da bi taj broj mogao biti veći i veći ako se nešto ozbiljnije ne uradi“, smatra Džavid Šabović.
Osim odlučne akcije države u borbi protiv regrutacije mladih ljudi za potrebe ratovanja u inostranstvu, naši sagovornici ističu da važnu ulogu ima I porodica kao I vjerske institucije koji bi mlade ljude trebalo da odvrate od puta kojim su krenuli.
Bonus video:
