Najviše diskriminisani Romi, homoseksualci i OSI

odnosu na istraživanje od prije dvije godine, nije se promijenio redosljed diskriminisanih
219 pregleda 0 komentar(a)
diskriminacija, Foto: Screenshot (YouTube)
diskriminacija, Foto: Screenshot (YouTube)
Ažurirano: 30.12.2015. 06:59h

Da je diskriminacija veoma ili u priličnoj mjeri prisutna, smatra više od polovine građana Crne Gore, odnosno 54 odsto, pokazalo je istraživanje agencije Damar urađeno za potrebe Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Upoređivanjem podataka sa onima iz 2013. godine, primjećuje se izvjesno smanjenje stepena diskriminacije u Crnoj Gori. U odnosu na istraživanje od prije dvije godine, nije se promijenio redosljed diskriminisanih. Najviše su diskriminisani Romi, zatim homoseksualci, a potom lica sa invaliditetom.

"Upoređivanje dobijenih podataka sa onima iz 2013. godine pokazuje da je došlo do izvjesnog smanjenja diskriminacije u Crnoj Gori. Ocjena da je diskriminacija veoma ili u priličnoj mjeri prisutna u Crnoj Gori, sa 60% u 2013. godini spala je na 54.4%", kazala je Nataša Krivokapić iz agencije Damar.

U odnosu na istraživanje od prije dvije godine, nije se promijenio redosljed diskriminisanih.

"Najviše su diskriminisani Romi, zatim homoseksualci, a potom lica sa invaliditetom", navodi Krivokapić.

U srednje diskriminisane grupe spadaju oboljeli od AIDS-a, narkomani i nacionalne manjine, dok su najmanje diskriminisane grupe žene i starije osobe. Najjače predrasude crnogorski građani su pokazali prema homoseksualcima, stavom da je homoseksualizam bolest. Nepoštovanje prema toj grupi ima 76 odsto građana .

Iz agencije Damar kažu da građani Crne Gore smatraju i da je najteže biti lice sa invaliditetom, zatim Rom, pa homoseksualac.

Jedan od najvećih problema je promjena svijesti, naročito onih koji pružaju zaštitu od diskriminacije.

"Bilo koji vid diskriminacije se može suzbiti ili kvalitetno riješiti ako imamo vjeru u institucije", kazao je Suad Numanović, ministar za ljudska i manjinska prava.

A povjerenja u institucije i dalje nema kada je riječ o zaštiti od diskriminacije.

"23.6% ispitanika misli da se ne bi nikome obratio/la, dok 17.4% smatra da ne zna kome bi mogao da se obrati", kažu iz agencije Damar.

U slučaju izloženosti diskriminaciji, cak 80 odsto ispitanika ne bi se obratilo institucijama, polovina ne zna kome da se obrati, a 28 odsto jer nema povjerenje u institucije.