JAVNA DEBATA U BARU

Drljević: Naš cilj nije samo članstvo u EU, već da zaista funkcionišemo kao evropska država

Ističući da je Crna Gora za sad najuspješniji kandidat u pregovaračkom procesu za 11 otvorenih poglavlja, Drljević je kazao da su "realna očekivanja" da i preostala dva poglavlja budu otvorena i pored ostalog naveo da se "naša odlučnost da se formira vladavina prava" vidi i kroz usvajanje oko 70 novih i izmijenjenih zakona, te "postizanju institucionalnog okvira" za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala
143 pregleda 0 komentar(a)
Rasprava o EU, Bar, Foto: Radomir Petrić
Rasprava o EU, Bar, Foto: Radomir Petrić
Ažurirano: 17.05.2019. 14:11h

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Aleksandar Drljević saopštio je danas u Baru da se tokom 2019. očekuje da Crna Gora u šest poglavlja postigne internu spremnost.

U sklopu Evropskog dana u Baru koji je posjetio sa saradnicima, Drljević je poručio da proces pristupanja EU nisu samo brojke, već prije svega kompletna transformacija društva u skladi sa vrijednostima  i standardima koji vladaju u EU.

"Naš cilj nije samo članstvo u EU, već da zaista funkcionišemo kao evropska država i da naši građani uživaju u blagodetima takvog okruženja. Veliki sam zagovornik popularizacije i promocije svih EU programa u kojima Crna Gora učestvuje, pokušaćemo da budemo što više na terenu i da građanima pokažemo sve što se tiče tema koje smo predstavili u Baru, standarda zaštite životne sredine, korišćenja IPA fondova, podrške ribarstvu, poljoprvredi, preduzetništvu", rekao je Drljević na javnoj debati "Uloga lokalnih samouprava u pristupnim pregovorima".

On je dodao da su za Opštinu Bar "čije je strateško opredjeljenje da razvija turizam" izuzetno bitni upravo zaštita životne sredine, razvoj poljoprivrede i ribarstva.

Ističući da je Crna Gora za sad najuspješniji kandidat u pregovaračkom procesu za 11 otvorenih poglavlja, Drljević je dodao da su "realna očekivanja" da i preostala dva poglavlja budu otvorena i pored ostalog naveo da se "naša odlučnost da se formira vladavina prava" vidi i kroz usvajanje oko 70 novih i izmijenjenih zakona, te "postizanju institucionalnog okvira" za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević rekao je da skoro otvaranje Poglavlja 27 o zaštiti životne sredine zahtijeva posebnu posvećenost na svim nivoima, da treba nastaviti rad na unapređenju svijesti građana o važnosti ove teme, dodajući da su u Baru do sada uspjeli da "značajno edukuju" poljoprivredne proizvođače da prihvate međunarodne standarde i načine proizvodnje  kako bi njihovi proizvodi bili plasirani na inostrano tržište.

"Tradicija je nešto što naše proizvode čini drugačijim. Standardizaciju smo počeli i uspješno je sprovodimo u oblasti poljoprivrede, nismo još svjesni potencijala u ribarstvu, a u našem glavnom fokusu naredne četiri godine biće razvoj pteduzetništva", kazao je Raičević.

Na pitanje "Vijesti" koliko je lično zadovoljan rezultatima koji su u Baru ostvareni na planu preuzimanja novca iz IPA fondova, on je kazao da treba biti zadovoljan onim što je postignuto.

"Ipak, trebamo biti još odlučniji, postići još više administrativnih kapaciteta, i da Bar preuzme ulogu vodećeg partnera u nekom od projekata", rekao je Raičević "Vijestima". 

Radana Damjanović, pregovarač za poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, u presjeku dosadašnjih rezultata i i predstojećih obaveza u ovom poglavlju istakla je da je ono otvoreno u decembru 2016. i da se sada radi na završnoj mjeri za zatvaranje poglavlja.

Ona je istakla da je Crna Gora do sada dobila 39 miliona eura za ovu oblast.

"Imali smo dva javna poziva ove godine za podjelu sredstava, bilo je 400 aplikanata, što znači da naši proizvođači usvajaju standarde. Nastavljamo da radimo, sada više razmišljamo evropski", rekla je Damjanović.

Slavica Pavlović, šefica Radne grupe za 13. poglavlje – Ribarstvo, naglasila je da su u Baru "i predsjednik opštine i lokalna uprava" shvatili koliko je bitan sektor ribarstva, "dobro je što u njima imamo odličnog partnera".

Ona je naglasila da se sektor ribarstva mora  podržati "jer ima jake izazove", a ključni problem su ribarske luke i vezovi.

"Širom Mediterana pored višemilionskih jahti su ribarski brodovi i oni im uopšte ne smetaju. Zajednička ribarska politika je "pokretna meta" jer se odnosi na resurs koji je djeljiv - riba u našem moru nije samo naša, i jako je teško upravljati tim resursom. Nisu svi na Mediteramu bili odgovorni da brinu o tome i sada imamo ograničavanja izlova.Mi smo inače uspjeli da početne kvote od 40 tona izlova podignemo na 2.500 tona godišnje. Dobili smo kredit Svjetske banke od deset miliona eura za podršku ribarstvu - izgradnju luka, nabavku brodova, edukaciju ribara. Džaba novac za nove brodove, ako nema vezova za njih. U Baru su četiri udruženja ribara i gro ribarske flote, tu su i kočari i pelagičari, i zato nam je ovaj grad jako bitan. Pregovarački proces je rad na terenu i mi želimo da naše prozvođače  učinimo da budu konkurentni kad im se otvori evropsko  tržište", rekla je pored ostalog Pavlović koja je posebno pohvalila rezultate AD Luka Bar i Biznis Start Ap centra Bar u IPA projektima. 

Ivana Vojinović, šefica Radne grupe poglavlje 27 - Životna sredina govorila je o poglavlju 27 "koje će u decembru biti formalno otvoreno" i naglasila da je ovo jedno  od najskupljih i najzahtjevnijih poglavlja, te da se uz poglavlja 23 i 24 smatra jednim od ključnih za članstvo u EU.

"Posebna poteškoća u implementaciji je što se za kratko vrijeme moraju postići standardi koji su u zemljama EU građeni decenijama", kazala je Vojinović, akcentuijući da jedna trećina pravne tekovine EU ide na ovo poglavlje za koje se "moraju graditi novi administrativni kapaciteti na drzavmo, a posebno na lokalnom nivou u svim segmentima".

"Procjena je da će ovo do 2035. koštati 1,4 milijarde eura. To je veliki finansijski teret, ali, treba ga shvatiti kao dugoročnu, isplativu investiciju u uređenje čitave teritorije Crne Gore i sanaciju prethodnih zagađenja. Ovo nije ni lak ni jeftin ni kratak proces, Bugarska, Rumunija i Hrvatska još nisu zaklopile ovo poglavlje. Treba podići svijest građanima o značaju zaštite životne sredine, ona jeste unaprijeđena, ali  još predstoji dosta toga da se promijene navike, instrument je tu svakako i uvođenje novčanih kazni", navela je pored ostalog Vojinović. 

Milena Iličković iz Vladine Kancelarije za evropske integracije govorila je o korišćenju EU podrške u približavanju standardima EU, napominjući da je Crna Gora do sada sprovela 227 projekta i da učestvuje u devet EU programa - četiri bilaterale, dvije trilaterale, te Jadransko-jonskom, Mediteranskom i Dunavskom programu.

"U Baru se trenutno sprovodi 11 projekata od kojih AD Luka Bar učestvuje u osam. JP Kulturni centar je vodeći partner u jednom projektu za koji je dobio 300.000 eura, a projekte sprovode i Opšta bolnica, Caritas i Opština kroz Border OIL projekat sa Albanijom", kazala je Iličković.

Sem javne debate na kojoj su bili predstavnici Opštine, javnih preduzeća, NVO i medija, daanšnji program je obuhvatio i sastanak glavnog pregovarača sa predsjednikom Opštine i njegovim timom, posjetu đačkom parlamentu OŠ "Jugoslavija" gdje je održan školski čas o EU, te obilazak Opšte bolnice Bar i upoznavanje sa projektom trilaterale HRBHCG koji ova ustanova sprovodi sa partnerima iz Hrvatske i BiH. 

Evropski dan u Baru organizovali su Kancelarija za evropske integracije i Opština Bar u okviru projekta "EU u tvom gradu".  

Preporučujemo za Vas