Građani podržavaju ulazak u EU, ali malo znaju o njoj

0 komentar(a)
Ažurirano: 01.10.2015. 12:35h

Iako veliki broj građana podržava integraciju Crne Gore u Evropsku uniju, oni ipak nijesu dovoljno upoznati sa svim aspektima tog procesa, pravima i obavezama koje prositiču iz članstva, kao i prednostima i koristima, ali i nedostacima i troškovima koje ovaj proces donosi.

To je bio razlog da Fondacija za razvoj sjevera (FORS) u periodu od 1. februara 2013. do 1. februara 2015 realizuje dva projekta, oba pod nazivom “Hajde da razgovaramo o EU”. Projekti “Hajde da razgovaramo o EU” 1 i 2 su finansirani iz komunikacionog budžeta Delegacije EU. Uz te, FORS je ralizovao i projekat „Inicijativa za zelenu ekonomiju“ koji je finansirala Evropska unija.

“Cilj projekata 'Hajde da razgovaramo o EU' je bio da informišemo stanovništvo u sjevernom regionu Crne Gore o EU, njenim vrijednostima i institucijama i procesu integracija Crne Gore. Projekti su realizovani u opštinama Berane, Andrijevica, Plav, Rožaje, Bijelo Polje, Žabljak, Šavnik, Plužine i Pljevlja, u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova i evropskih integracija i lokalnim upravama iz ciljnih opština”, kazala je menadžer projekta Tamara Todorović.

Ona je navela da je FORS nastojao da organizuje što više događaja koji su omugućili da ljudi iz sjevernog regiona stupe u neposredan kontakt sa onima koji su direktno uključeni u proces integracija – predstavnicima Delegacije EU, crnogorskih ministarstava i članovima pregovaračkih grupa, kao i da izraze svoje stavove i dobiju odgovore na specifična pitanja o efektima procesa integracija na svakodnevni život građana.

“U okviru oba projekta obavljeno više posjeta svakoj od ciljnih opština i organizovani brojni sastanci, javne diskusije i okrugli stolovi na ove teme, kao i radionice i predavanja za učenike osnovnih i srednjih škola i studente. Odštampane su brojne publikacije koje pružaju osnovne informacije o vrijednostima Evropske unije, koracima u nastanku, istorijatu proširenja, osnovnim pravima građana EU, institucijama, državama članicama, kriterijumima za članstvo, simbolima Evropske unije itd, osmišljen je i podijeljen i raznovrsni promotivni materijal, organizovani kvizovi za učenike osnovnih škola u svim ciljnim opštinama, kao i literarna i likovna takmičenja sa prigodnim nagradama za najbolje, a realizovana je i promocija putem veb-sajta”, kazala je Todorović.

Jedna od aktivnosti koja je pobudila veliko interesovanje, kako je navela, bile su informativne radionice o Instrumentu za pretpristupnu podršku – IPA i mogućnosti koje se nude u okviru tog mehanizma podrške EU za potencijalne aplikante iz Crne Gore.

“Tokom realizacije projekata, posebna pažnja je posvećena djeci i mladima kao budućim nosiocima socio-ekonomskog razvoja i onima koji će kao budući građani Evropske unije imati najviše koristi od članstva”, pojasnila je Todorović.

Projekat „Inicijativa za zelenu ekonomiju“ realizovan je u Andrijevici, Beranama, Bijelom Polju, Danilovgradu, Žabljaku, Kolašinu, Mojkovcu, Nikšiću, Plavu, Plužinama, Pljevljima, Rožajama i Šavniku.

“Cilj projekta je bio doprinijeti većem učešću organizacija civilnog društva u izradi i implementaciji lokalnih javnih politika i planova vezanih za zaštitu životne sredine kroz jačanje njihovih kapaciteta i promovisanje koncepta zelene ekonomije i njenog značaja za razvoj zajednica kroz inicijative civilnog društva.

Inicijativa za realizaciju projekta je proistekla iz potrebe za organizovanim djelovanjem svih sektora društva na polju očuvanja životne sredine i smanjenja nekontrolisane potrošnje prirodnih resursa, kao i jačanja kapaciteta civilnog društva da efikasnije odgovori na izazove u procesu razvoja zajednica i poboljšanja kvaliteta života građana. Takođe, prepoznata je potreba za usvajanjem pristupa zelene ekonomije kao strategije za budućnost koja dovodi do održivog razvoja i socijalne jednakosti”, kazala je Todorović.

Ona je navela da je organizovano pet treninga na teme “Pisanje i realizacija projekata”, “Javno zastupanje i lobiranje”, “Učešće građana u donošenju odluka”, “Praćenje javnih politika” i “Odnosi sa javnošću”. Pored programa obuke za civilni sektor, projekat je nizom aktivnosti promovisao zelenu ekonomiju kao mehanizam dostizanja održivog razvoja, kroz publikacije, TV i radio emisije, novinske i veb-sajt tekstove.

“Jedna od važnijih aktivnosti je bila organizacija konferencije na temu 'Razvoj zelene ekonomije', koja je održana u Kolašinu, od 26. do 28. novembra 2014, sa ciljem podsticanja razvoja ekološki održive ekonomije u regionu. U radu konferencije učestvovalo je skoro 70 predstavnika civilnog sektora iz Crne Gore i zemalja regiona, međunarodnih organizacija, ministarstava i drugih državnih organa, lokalnih uprava, privrednika i medija“, kazala je Todorović.

Ona je navela da je u okviru projekta poseban akcenat stavljen na mlade i njihovu edukaciju i po pitanju zaštite životne sredine i aktivnog učešće u životu društva. U tom cilju je organizovan trodnevni trening na temu „Učešće mladih u donošenju odluka".

“Učenici su imali priliku da nauče više o efikasnom učestvovanju u životu društva, donošenju odluka, formulisanju javnih politika i poboljšanju zastupljenosti mladih u ovim procesima. U cilju jačanja kapaciteta mladih za uključivanje u odluke vezane za zaštitu životne sredine, učenici su u okviru drugog dijela treninga imali priliku da čuju korisne informacije o zelenoj ekonomiji, zaštiti životne sredine, klimatskim promjenama, ali i da nauče mehanizme vršnjačke edukacije kako bi mogli da prenesu naučeno svojim vršnjacima. Pored ove obuke, za njih je tokom čitavog trajanja projekta organizovana serija predavanja na teme vezane za zaštitu životne sredine i učešće u donošenju odluka, kao i literarna i likovna takmičenja na ove teme koja su ih dodatno motivisala da usvoje principe očuvanja životne sredine i sopstvenog aktivizma, a najboljima omogućila da dobiju i prigodne nagrade“, kazala je Todorović.

Galerija

Bonus video: