ADMINISTRATIVNI ODBOR

Izgrađivanje povjerenja u izborni proces: Predložiće Skupštini 11 članova za sastav Odbora

Za odluku o predlaganju parlamentu 11 poslanika za sastav Odbora za praćenje primjene izbornih zakona glasali su poslanici DPS, SDP i Bošnjačke straNke, uzdržana je bila Pozitivna Crna Gora, dok poslanici DF-a i SNP-a nijesu učestvovali u glasanju
0 komentar(a)
Administrativni odbor, Foto: Screenshot Tv Vijesti
Administrativni odbor, Foto: Screenshot Tv Vijesti
Ažurirano: 13.02.2019. 22:31h

Administrativni odbor predložiće parlamentu 11 članova za sastav Odbora za praćenje primjene zakona i drugih propisa značajnih za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, među kojima nema tri poslanika Demokratskog fronta, koji ne žele da učestvuju u njegovom radu.

Predsjednik Administrativnog Odbora, Radivoje Nikčević, saopštio je da je Socijaldemokratska partija predložila Draginju Vuksanović, Demokratska partija socijalista Milutina Simovića, Miodraga Vukovića, Predraga Sekulića i Mevludina Nuhodžića, Pozitivna Crna Gora Azru Jasavić a Socijalistička narodna partija Danijelu Danku Marković.

Klub albanskih partija predložio je Ljerku Dragičević, Bošnjačka stranka Sulja Mustafića, a klub nezavisnih poslanika Nevena Gošovića i Gorana Danilovića.

Članovi Administrativnog odbora najviše su danas raspravljali da li mogu postupiti po Odluci o izboru članova Odbora za praćenje primjene izbornih zakona, koju je u julu usvojio parlament, s obzirom na to da se u njoj navodi da u tom tijelu treba da budu predstavnici svih poslaničkih klubova.

Za odluku o predlaganju parlamentu 11 poslanika za sastav Odbora za praćenje primjene izbornih zakona glasali su poslanici DPS, SDP i Bošnjačke straNke, uzdržana je bila Pozitivna Crna Gora, dok poslanici DF-a i SNP-a nijesu učestvovali u glasanju.

Nikčević je podsjetio da je članom 4 Odluke parlamenta određeno da Odbor ima 14 članova-sedam iz parlamentarne većine i isto toliko iz redova parlamentarne opozicije, s tim da u Odboru moraju biti zastupljeni predstavnici svih klubova poslanika.

„O sastavu Odbora, na predlog Administrativnog Odbora odlučuje Skupština u roku od 30 dana, od dana stupanja na snagu ove Odluke. Članom 7 Odluke je određeno da se pitanja koja nisu njom uređena, primjenjuje Polsovnik Skupštine“, naveo je on.

Nikčević je podsjetio da je Skupština dužna da do 19. septembra odluči o sastavu Odbora.

Opozicioni poslanici smatrali su da bi izjašnjavanje o sastavu Odbora bilo nezakonito, jer se ne bi ispoštovala tačka koja predviđa obavezu da u sastavu Odbora budu zastupljeni predstavnici svih partija, i predlagali su da se o toj situaciji obavijesti Kolegijum i da se eventaučlno organizuju dodatne konsultacije kako bi se razriješila ta situacija.

Poslanici DPS-a smatrali su da nema nejasnoća jer je Poslovnik akt veće pravne snage od Odluke parlamenta o formiranju Odbora, pojašnjavajući da je njime predviđeno da, ukoliko se izabere većina članova Odbora, smatra se punim sastavom u smislu postojanja kvoruma za rad i odlučivanje.

Poslanici Demokratskog fronta saopštili su da neće učestvovati u radu Odbora koji treba da bude formiran, zato što nijesu usvojeni njihovi amandmani koji se tiču uvođenja procedura za brisanje birača sa biračkog spiska koji ne žive u Crnoj Gori kao i zahtjeva da na čelu Odbora bude neko iz najjačeg opozicionog kluba.

Milutin Đukanović iz Fronta kazao je da oni ne žele biti dekor izbornom procesu koji organizuje vlast, i poručio da jedino prelazna vlada može stvoriti uslove za fer izbore, za šta će se ta partija boriti na protetsima koji us zakazani za 27. septembar.

Aleksandar Damjanović iz SNP-a rekao je da bez tri predstavnika Fronta nije ispunjen uslov o formiranju Odbora, da bi odluka bila nezakonita i da se Administrativni odbor našao pred velikim suštinskim i proceduralnim problemima.

On je kazao da je bez dodatnih konsultacija i razrješenja te pravne situacije besmisleno ići u dalju procedure predlaganja članova Odbora.

Branka Bošnjak iz DF-a ocijenila je da nije bilo uslova da se danas odlučuje o tom pitanju ni da se ispoštuje Odluka parlamenta.

“Ovo je sve farsa. Dobre volje za kontrolu izbornog procesa od strane vlasti, ne postoji. To mogu da shvatim jer onki neće da sijeku granu na kojoj sjede”, navela je ona.

Poslanica Pozitivne, Azra Jasavić, podržala je predlog Fronta da mjesto predsjedavajućeg pripadne opoziciji, ali je rekla da je toj stranci neprihvatljivo i da ne podržava da se sprovodi brisanje birača iz biračkog spiska, koji žive van Crne Gore.

Ona smatra da je elektronska identifikacija efikasno sredstvo koje će spriječiti zloupotrebe privremeno odsutnih, u cilju prekrajanja izborne volje građana.

Radovan Obradović iz DPS-a rekao je da ga čudi zašto DF želi da opstruira formiranje Odbora, navodeći da oni ne žele demokratska rješenja već da nagovaraju ljude da sa ulice mijenjaju vlast.

“Smatram da to nije dobro ni za koga. Zna se gdje je mjesto za rješavanje tih pitanja. Volio bih da još jednom preispitate svoju odluku, i da svi zajedno radimo časno i pošteno u skladu sa zakonom. A ako ne možemo zajedno, ne znam kako onda možemo-vi u klin, mi u ploču sve vrijeme”, upitao je on.

Poslanica DPS-a Marta Šćepanović smatra da amandani DF-a nijesu razlog da njihovi poslanici ne učestvuju u radu novog Odbora.

Poslanik DF-a Emilo Labudović ukazao je da je problematično i definisanje nadležnosti Odbora.

“Šta kad Odbor za praćenje primjene utvrdi neku nepravilnost?Koja je njegova nadležnost, kome će da podnese izvještaj, može lid a oluči, da zabrani? Ne. On je bukvalno samo dekor jer nemam nikakvih praa ni minimum mogućnosti da o nečemu odlučuje”, kazao je on.

Labudović je rekao da je problem kada postiji paritet, a nema takozvanog zlatnog glasa jer je potpuno svejedno ko je predsjednik .”Imaćete uvijek odluku 7:7, i tehnički izvještaj”.

Poslanik SDP-a Rifat Rastoder podsjetio je da su na donošenju odluke insistirali predstavnici opozicije, ocjenjujući da današnju njihovu priču doživljava kao politički marketing za predstojeći protest.

“Meni ne bi smetalo da Odborom predsjedava predstavnik opozicije, zašto da ne? Što se tiče brisanja državljana sa biračkog spiska, sa legitimnim biračkim pravom to bi bio ustavni skanadl”, ocijenio je on.

Poslanik Bošnjačke stranke Rešad Sijarić ukazao je da su iseljenici u 80 odsto slučajeva Bošnjaci i Albanci, i da bi njima većinom bilo oduzeto biračko pravo, ocjenjujući da bi se time povrijedio Ustav.

Bošnjak je kazala da se mora do kraja poštovati Ustav, po kom biračko pravo imaju oni državljani Crne Gore koji imaju prebivalište dvije godine, ali da se mora naći način da e to iskontroliše a da je alternative promjena Ustava.