Dvadeset godina nakon ratova na Zapadnom Balkanu u regionu je zavladao mir, a sve njegove zemlje teže članstvu u Evropskoj uniji. Ipak, ne treba uzimati zdravo za gotovo značajan napredak koji je ostvaren.
Stabilnost regiona još uvijek počiva na nesigurnim temeljima i uveliko zavisi od podrške Evropske unije. Perspektiva članstva u EU je do sada bila najsnažniji podsticaj za implementaciju teških, ali neophodnih reformi, te za kontinuirane napore u cilju pomirenja u regionu, navodi se u zajedničkom tekstu ministara vanjskih poslova Njemačke i Austrije, Frank Valtera Štajnmajera i Sebastijana Kurca.
"Naša posvećenost pružanju evropske perspektive Zapadnom Balkanu ostaje ključna u obezbjeđivanju trajne stabilnosti regiona i upotpunjavanju transformacije političkih, ekonomskih i društvenih sistema u regionu. Mir, stabilnost i demokratija u zemljama Zapadnog Balkana su u strateškom interesu Evropske unije. Berlinski proces, započet 2014. godine od strane Njemačke, a koji ove godine nastavlja Austrija, pruža novi zamah i potvrđuje našu posvećenost predmetnoj perspektivi", navodi se u zajedničkom tekstu, povodom predstojeće konferencije o Zapadnom Balkanu u Beču.
Bečki samit, koji će se održati sjutra, je drugi u seriji od pet samita planiranih do 2018. godine. Poput prvog samita u Berlinu, i Bečki samit će okupiti predsjednike vlada, ministre vanjskih poslova i ministre ekonomije svih država Zapadnog Balkana, kao i sve relevantne predstavnike zainteresovanih strana iz Evropske unije i međunarodnih institucija.
Njegov cilj je trostruk: 1. naglasiti značajan napredak ostvaren u regionu; 2. potvrditi i ojačati evropsku perspektivu svih zemalja u regionu, i 3. ubrzati reforme, poboljšati mogućnosti privrednog razvoja i ohrabriti regionalnu saradnju.
"Prethodne godine u Berlinu smo se složili oko fokusiranja na konkretne projekte, iz prostog razloga što stanovnici Zapadnog Balkana od puta ka Evropskoj uniji očekuju opipljive benefite u sljedećim oblastima: međusobna povezanost, zapošljavanje, obrazovanje, ljudska prava, vladavina prava i demokratija. Lideri regiona su postigli saglasnost oko glavne regionalne saobraćajne mreže i pripadajućih joj koridora, što predstavlja kičmu ekonomskog razvoja. Evropska komisija je spremna da do 2020. godine opredijeli milijardu eura za podršku ovom projektu. To će pomoći zemljama Zapadnog Balkana da se bolje povežu kako međusobno, tako i sa EU. Takođe želimo da pomognemo u stvaranju novih ekonomskih perspektiva za mlade Zapadnog Balkana", stoji u tekstu dvojice ministara.
Austrija i Njemačka, kako se navodi, mogu da ponude efikasnu ekspertizu na ovom polju, na primjer kroz njihove sisteme dualnog stručnog obrazovanja.
Dinamično civilno društvo i slobodni mediji su stubovi nosači svake moderne i uspješne demokratije. Naš Forum o civilnom društvu će, navodi se u tekstu, istaći njihovu dodatnu vrijednost kao foruma za debatovanje i mirno rješavanje socijalnih pitanja, kao i njihovu vitalnu ulogu u pozivanju vlada na odgovornost.
"Nema sumnje da još dosta toga ostaje da se uradi, kao što su pokazali ovogodišnji žaljenja vrijedni incidenti u Srebrenici, te najnoviji migracijski izazovi. Ipak, ostvaren je čitav niz impresivnih uspjeha. EU je dovela Srbiju i Kosovo za pregovarački sto. Oni su postigli impresivan napredak na polju sveobuhvatne normalizacije svojih odnosa. Budući da ostaje još neriješenih pitanja, mi ohrabrujemo rukovodstva Srbije i Kosova da nastave sa svojom posvećenošću. Nedavna uspješna misija komesara Hana u Skoplju je rezultirala sporazumom između glavnih političkih partija. Pozivamo političke partije da pripreme teren za održavanje slobodnih i fer izbora sljedećeg aprila putem brze i cjelovite implementacije neophodnih internih reformi, stvarajući na taj način jednake mogućnosti za sve političke kandidate", piše u tekstu.
Obnovljeni pristup EU je u Bosni i Hercegovini, kako se dalje navodi, doprinio usmjeravanju pažnje na socioekonomske reforme, od kojih će koristi imati cjelokupno stanovništvo te zemlje.
"Navedeni primjeri pokazuju da angažovanost Evropske unije ima pozitivan efekat u prevazilaženju i najtežih stuacija. Na konferenciji će takođe biti obraćena posebna pažnja na činjenicu da je zapadnobalkanska ruta postala primarna za rastući broj izbjeglica u potrazi za zaštitom u Evropi, što potvrđuju nedavni događaji u makedonskom pograničnom gradu Đevđeliji. Ovakav razvoj događaja predstavlja značajan izazov za sisteme pogranične kontrole i azilne sisteme, kako za neke od država Zapadnog Balkana, tako i za države članice EU. Države Zapadnog Balkana će takođe morati da preuzmu odgovornost u savladavanju ovih izazova. Ali oni u tome nisu usamljeni: mi ćemo u Beču pokrenuti diskusiju o načinima kako Evropska unija i njene pojedinačne članice mogu da podrže napore zemalja Zapadnog Balkana na poboljšanju sistema pogranične kontrole i pružanja azila", piše u tekstu.
Mi ćemo, kako navode dvojica ministara, 27. avgusta ponoviti našu posvećenost evropskoj perspektivi za sve zemlje Zapadnog Balkana i zagarantovati našu kontinuiranu podršku ovoj regiji.
"Kako bi se osiguralo da Evropska unija ostane najuspješniji mirovni projekat na svijetu, njena vrata moraju ostati otvorena za region Zapadnog Balkana. Evidentno je da je Evropska unija nepotpuna bez Zapadnog Balkana. Uvjereni smo da će Bečki samit i nastavak Berlinskog procesa doprinijeti ostvarenju krajnjeg cilja, a to je članstvo u EU svih zemalja Zapadnog Balkana. Austrija i Njemačka će nastaviti da svesrdno podržavaju sveukupne napore na tom polju", zaključuje se u tekstu.
Bonus video:
