Plan gradnje hidroelektrane na Morači je kontroverzan, prvi blok Termoelektrane (TE) trebalo bi ugasiti, a stav o gradnji drugog uskladiti sa politikom EU koja promoviše izbjegavanje korišćenja uglja.
To, između ostalog, piše u Strateškoj procjeni uticaja (SPU) za Nacrt nacionalne strategije o klimatskim promjenama do 2030. godine (NSKP), koju su uradili eksperti iz EU. Oba dokumenta Vlada je stavila na javnu raspravu.
Navode da bi zatvaranje postojeće TE i eleminacija sagorijevanja uglja na nivou domaćinstava unaprijedilo kvalitet vazduha.
U SPU, uz ocjenu da je hidroelektrana na Morači posebno kontroverzna, piše i da “strategija razvoja energetike ne uzima u obzir potencijalne uticaje klimatskih promjena na dostupnost vode u budućnosti, koji bi mogli ugroziti kapacitete proizvodnje električne energije”.
“Nepravilan rad kaskada bi mogao pogoršati poplave i suše... Pored ovoga, Crna Gora pripada regionu koji je posebno sklon prirodnim hazardima. Brana na rijeci Morači je u okviru seizmične zone VIII, a rizik od većih zemljotresa se povećava u južnom pravcu nizvodno gdje su planirane akumulacije. Rizici od zemljotresa moraju biti uzeti u obzir jer je Podgorica locirana nizvodno od rezervoara. Takođe, u blizini Đuđevine na području brane Andrijevo nalazi se zona potencijalnih klizišta. Zbog visoke vjerovatnoće pojave nezgoda treba naglasiti da je, u slučaju realizacije projekta, prije početka izgradnje potrebno napraviti sanaciju klizišta”. U SPU se navodi da Crnoj Gori nedostaje sveobuhvatna strategija za upravljanje vodenim resursima i da se još primjenjuje master plan voda, usvojen za period 2001 - 2011.
“Hidroelektrane su u sladu sa ovim planom. Međutim, zbog porasta potrebe voda za različite sektore (energetiku, poljoprivredu, vodosnabdijevanje) i očigledne uticaje klimatskih promjena na vodene resurse, pritisak na vodotokove se povećava i zbog toga je potrebno pripremiti novi plan upravljanja rječnim slivovima... Vodni informacioni sistem koji bi trebalo da uključi i podatke o korišćenju vode i planiranje još nije izrađen”.
U NSKP se navodi da je energetski sektor najveći emiter gasova staklene bašte (GHG), a postojeću proizvodnju električne energije čine TE Pljevlja koja koristi lignit - vrstu uglja, dvije hidroelektrane (Piva i Perućica) i šest manjih hidroelektrana.
Nakon njih, najveći emiter je saobraćaj.
“Sektor energetike proizvodi oko 75 odsto nacionalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte i skoro 70 procenata ukupnog ugljen dioksida. Zbog toga će se većina dodatnih mjera odnositi na energetski sektor i biće fokusirane na smanjenje tog gasa”, piše u NSKP.
Zamjena tradicionalnih goriva alterantivnim do 20 odsto se smatra “ambicioznim”. Prema scenariju NSKP, gašenje prvog bloka TE desiće se u 2023. godine, a od 2018. do 2023. godine bi imala ograničen broj radnih sati. Drugi blok se samo sporadično pominje, a navodi se da bi trebalo da počne da radi 2020.
SPU konstatuje predložene mjere adaptacije na klimatske promjene, koje, između ostalog, predviđaju zamjene proizvodnje ugljane energije uljem ili gasom, povećanje energetske efikasnosti za renovirane zgrade, 30 odsto povećanja u proizvodnji energije vjetrom i hidroelektranama...
Zastarjele tehnologije emituju više štetnih gasova
U industrijskim postrojenjima u Crnoj Gori, piše u NSKP, najčešće se mogu naći “zastarjele tehnologije koje karakteriše visok nivo emisija”.
“Najveća industrijska postrojenja su metalurgija i obrada metala KAP i Željezara. Podsektor saobraćaja doprinosi emisiji antropogenskih gasova najviše kroz potrošnju goriva u drumskom soabraćaju, dok ukupan doprinos ovog podsektora ukupnim emisijama iz sektora energije iznosi 15,2 odsto”.
Perović: Vlada ignoriše korisne informacije iz izvještaja
Direktor Ekološkog pokreta “Ozon” Aleksandar Perović ocijenio je da Vlada u praksi ignoriše korisne informacije iz nacionalnih izvještaja o klimatskim promjenama i studija. “Nažalost, i u ovoj kao i u drugim oblastima koje se tiču životne sredine, izostaje jasna vizija i odlučna reakcija Vlade, koja kao da ne shvata pogubne posljedice ignorisanja problema koji je jedan od najvećih globalnih izazova...
Sve što je do sada rađeno u cilju ublažavanja i adaptacije na klimatske promjene, svodilo se na puko teoretisanje bez konkretne akcije i reakcije“. Da je tako, smatra on, potvrđuje i insistiranje na “prljavim tehnologijama, kakve su KAP, Toščelik i TE Pljevlja, ali i namjere o izgradnji drugog bloka TE Pljevlja i istraživanju nafte i gasa u crnogorskom podmorju, pa i opcija o centralizovanom postrojenju za spaljivanje otpada u Nikšiću“.
Bonus video:
