ŠEF DELEGACIJE EU I GLAVNI PREGOVARAČ

Paralelni intervju: Drobnič i Pejović o IPA i investicijama

Portal "Vijesti" će svake večeri objavljivati po dva postavljena pitanja, i odgovore Drobniča i Pejovića
97 pregleda 0 komentar(a)
Mitja Drobnič, Foto: Vesko Belojević
Mitja Drobnič, Foto: Vesko Belojević
Ažurirano: 15.02.2019. 07:29h

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič i glavni pregovarač za vođenje pregovora o pristupanju EU Andrija Pejović odgovarali su na ista pitanja u okviru projekta Growing Together 3 koji portal "Vijesti" izrađuje uz pomoć Centra za građansko obrazovanje (CGO), a pod pokroviteljstvom Delegacije Evropske unije u Podgorici.

Portal "Vijesti" će svake večeri objavljivati po dva postavljena pitanja, i odgovore Drobniča i Pejovića.

Koliko je Crna Gora spremna da povuče novac iz svih pet komponenti IPA fondova? Šta je do sada dobro uradila na tom planu a šta još treba da uradi?

Drobnič: Pet komponenti Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) – 1) pomoć u tranziciji, 2) prekogranična saradnja, 3) regionalni razvoj, 4) razvoj ljudskih resursa – 5) ruralni razvoj–u suštini se odnose na "staru" IPA-u za period 2007-2013. Ovi programi će se sprovoditi još narednih dvije do tri godine. Većinom tih sredstava je upravljala Delegacija EU u Crnoj Gori, i ona su se u velikoj mjerirealizovala u dobroj saradnji sa državnim organima. Međutim, Crna Gora je započela pripreme za preuzimanje upravljanja EU sredstvima već 2008. godine. 2014. godine, Crna Gora je nakon ispunjenja naših zahtjeva, dobilazeleno svjetlo od Komisije za preuzimanje upravljanja nad komponentama 3 i 4.Aktivnosti su započele krajem prošle godine: biće izazovno za Crnu Goru da ispuni veoma stroge rokove za sprovođenje (takozvano N+3 pravilo, prema kojem se sredstva EU, ukoliko ne budu iskorišćena u roku od tri godine od dana kada su dodijeljena, moraju biti vraćena Uniji). Ipak, ubijeđen sam da će Crna Gora uložiti najbolje napore da ispuni sve rokove i da obezbijedi zdravo finansijsko upravljanje EU projektima.

U okviru IPA II za period 2014-2020, više ne postoje individualne komponente. Međutim, cjelokupna pomoć mora da se realizuje u punoj koordinaciji sa ciljem da se podrži ne samo proces pristupanja, već i da se promoviše društveno-ekonomski razvoj zemlje. Većinom sredstava će upravljati Crna Gora nakon što se svi relevantni ugovori o finansiranju potpišu. Prethodno je Crna Gora podnijela zahtjev za upravljanje sredstvima za 2014. godinu u martu ove godine. Na osnovu dosadašnjeg rada, ne sumnjam da će Crna Gora obezbijediti odgovarajući administrativni kapacitet na državnom nivou za upravljanje ovim sredstvima. Ipak bih preporučio da se uloži više napora u jačanje kapaciteta na lokalnom nivou kako bi se obezbijedila nesmetana realizacija sredstava.

Dozvolite i da naglasim da se na upravljanje EU sredstvima treba gledati kao na dio sveukupne slike upravljanja javnim finansijama u Crnoj Gori. Da bi se zaštitili finansijski interesi EU i evropskih poreskih obveznika, službe EK će kontinuirano ocjenjivati i vršiti reviziju uspostavljenog sistema upravljanja i kontrolnog sistema za EU sredstva. Ipak, kvalitet upravljanja javnim finansijama u svakoj zemlji utiče i na upravljanje EU sredstvima: jer ipak se radi o istoj administraciji sa istim kapacitetima, vrijednostima i administrativnom kulturom. Zbog toga bi poboljšanje na polju upravljanja javnim finansijama pružilo dodatno uvjerenje Komisiji da će se EU sredstvima upravljati u skladu sa zakonom i načelima efikasnosti i efektivnosti.

Pejović: Crna Gora je u okviru IPA I (2007-2013) koristila sredstva iz dvije komponente Podrška tranziciji i izgradnji institucija i Prekogranična saradnja. U okviru I komponentesu do sada odobrena 102 nacionalna projekta koji se odnose se na podršku procesu tranzicije, usklađivanju nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Unije i izgradnju institucija. Od dostupnih 165,17 miliona eurau okviru ove komponente do sada jeugovoreno 90% a isplaćeno 76% sredstava, što predstavlja izuzetan rezultat i potvrdu da institucije i organizacije u Crnoj Gori imaju znanja i kapaciteta za uspješno sprovođenje projekata.

Kada je u pitanju II komponenta – Prekogranična saradnja, čiji je cilj unapređenje dobrosusjedskih odnosa i saradnje među ljudima, zajednicama i institucijama kako bi se postigla stabilnosti i prosperitet u zajedničkom interesu stanovnika s obje strane granice, Crna Gora je učestvovalau osam programa, i to pet bilateralnih sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Kosovom i Srbijom, IPA Jadranskom prekograničnom programu i dva transnacionalna programa - Jugoistočna Evropa i Mediteranski program. Kroz ove programe finansiraju se mali infrastrukturni projekti, te projekti u oblasti ekonomske saradnje, zaštite životne sredine, turizma, poljoprivrede, kulture, obrazovanja, zapošljavanja i socijalne kohezije. U okviru ovih programa Crna Gora je učestvovala u realizaciji 179 projekata, ukupne vrijednosti od 27,65 miliona eura.

Kada govorimo o komponentama III i IV koje se odnose na Regionalni razvoj i Razvoj ljudskih resursa, Crna Gora je u decembru 2014. ispunila preduslove za indirektno upravljanje sredstvima u iznosu od 26 miliona eura (III          komponenta) i 6,5 miliona eura (IV komponenta). Riječ je o projektimau oblasti zaštite životne sredine, razvoja saobraćaja i održivog razvoja u okviru komponente III, kao i projektima u oblasti zapošljavanja, obrazovanja, naučnog i istraživačkog rada i društvenog razvoja u okviru komponente IV.

Sredstva iz V komponente Poljoprivreda i ruralni razvoj su preusmjerena na I komponentu, dok trenutno radimo na ispunjenju preduslova za dobijanje akreditacije za indirektno upravljanje programom IPARD II (2014-2020).

Uspješni rezultati iz prethodnog perioda predstavljaju dobru osnovu za korišćenje 270,5 miliona eura koliko će Crnoj Gori biti na raspolaganju u okviru IPA II (2014-2020)u cilju što boljeg i kvalitetnijeg sprovođenja reformi koje su neophodne u procesu pristupanja EU, i to kroz osam sektora: Demokratija i upravljanje; Vladavina prava i temeljna prava; Životna sredina i klimatska akcija; Saobraćaj; Konkurentnost i inovacije; Obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike; Poljoprivreda i ruralni razvoj; Regionalna i teritorijalna saradnja.

Konačno, važno je istaći da Crna Gora aktivno radi na ispunjenju uslova za indirektno upravljanje sredstvima u okviru IPA II, što praktično znači da će se, nakon ispunjenja uslova, poslovi koji se odnose na ugovaranje i isplatu sredstava prenijeti sa Delegacije EU u Crnoj Gori na crnogorske institucije. Ovo predstavlja dodatni izazov i stimulans za crnogorske institucije u budućem radu. 

Zašto u Crnoj Gori fali investicija za mala i srednja preduzeća, npr. za male hidroelektrane?

Drobnič: U regionu Zapadnog Balkana, investicije za mala i srednja preduzeća su, po definiciji, značajno manje u poređenju sa stranim direktnim investicijama većih korporacija. Veće investicije imaju koristi od ekonomije obima, dok to nije isti slučaj sa malim i srednjim preduzećima. Takođe, velike firme imaju relativno dobar pristup finansijama, a oslanjaju se i na interna sredstva i zadržanu dobit kako bi finansirale investicije, u poređenju sa malim i srednjim preduzećima koja moraju pribjegavati kreditnom finansiranju koje je u Crnoj Gori ograničenozbog opreznog pristupa poslovnih banaka.

Uvjeren sam da nadovezivanje pitanja pristupa finansijamana ubrzane reforme javne uprave i reforme pravosuđa, predstavlja ključ za ostvarenje većeg potencijalnog rasta sektora malih i srednjih preduzeća. Iako se energetika smatra jednim od sektora sa najvećim potencijalom u Crnoj Gori, ne možemo očekivati da će se investicije realizovati ako biznis barijere poput lošeg pristupa finansijama, slabog izvršenja ugovora, nejasnih imovinskih prava, prilično velikog neformalnog sektora, i dalje postoje. Želio bih da iskoristim ovu priliku i da ohrabrim crnogorske kompanije da sarađuju sa evropskim malim i srednjim preduzećima, da uče i da imaju koristi od njihovih iskustava.

Pejović: Crna Gora je kroz zakonsku regulativu prepoznala objekte za proizvodnju električne energije kao objekte od opšteg interesa, a proizvodnju električne energije kao djelatnost od javnog interesa. U tom pravcu, Vlada je usvojila niz mjera za podsticanje ovakve vrste proizvodnje, a Ministarstvo ekonomije je omogućilo pojednostavljenu proceduru za izgradnju energetskih objekata.

Prema raspoloživim podacima, podnijet je veliki broj zahtjeva što potvrđuje da postoji značajno interesovanje investitora u ovoj oblasti.

U cilju valorizacije raspoloživog hidropotencijala, Vlada je u prethodnom periodu zaključila 21 ugovor o koncesiji za izgradnju mHE, u skladu sa Zakonom o koncesijama. Ugovorima je predviđena izgradnja 41 mHE, ukupne instalirane snage oko 72 MW i planirane godišnje proizvodnje oko 244 GWh. Prva mHE je puštena u rad u martu 2013, dok je u toku 2014. završena izgradnja još 5 mHE koje se trenutno nalaze u fazi probnog rada.