GENERALNI SEKRETAR POSLAO POLITIČKU PORUKU

Veći priliv stranih investicija nije rezultat članstva u NATO: Izjava Stoltenberga neutemeljena

"Izjava je data 7. septembra u društvu premijera Makeodnije, a najvjerovatnije u cilju učestvovanja u kampanji oko referenduma. Izjava je politička, čak nije ni bezjedonosna, i izjava je daleko od činjenica", istakla je Mila Kasalica, ekonomska analitičarka
76 pregleda 10 komentar(a)
Jens Stoltenberg, Foto: Screenshot (TV Vijesti)
Jens Stoltenberg, Foto: Screenshot (TV Vijesti)
Ažurirano: 29.09.2018. 18:24h

Dvostruko veći priliv stranih direktnih investicija, u prvoj polovini godine, koji je generalni sekretar NATO Jens Stoltenbertg nedavno doveo u vezu sa članstvom Crne Gore u ovom savezu, u Centralnoj banci tumače na drugačiji način.

U ovoj instituciji ističu da je kratak period da bi se sagledao efekat članstva u NATO, a da je duplo veći priliv ino-investicija rezultat ranije početih projekata.

Ekonomski stručnjaci čak podvlače da iako je priliv direktnih investicija veći skoro 50 odsto, veći je i odliv i to četiri puta u odnosu na isti prošlogodišnji period, tako da se ne može govoriti o povećanju već o padu inostranog investiranja.

Stoltenberg se nedavno u Makedoniji pohvalio, kako su direktne strane investicije u Crnu Goru, za godinu koliko je naša zemlja članica te alijanse, duplo uvećane. 

Stručnjaci tvrde da je Stoltenberg  zapravo poslao političku poruku, neutemeljenu u činjenicama.

"Izjava je data 7. septembra u društvu premijera Makeodnije, a najvjerovatnije u cilju učestvovanja u kampanji oko referenduma. Izjava je politička, čak nije ni bezjedonosna, i izjava je daleko od činjenica", istakla je Mila Kasalica, ekonomska analitičarka.

Za opozicione stranke koje su podržale članstvo Crne Gore u NATO, prvi čovjek Alijanse iznio je nepotpune podatke dobijene od crnogorskih vlasti.

"Njemu su dati podaci zaključno sa julom ove godine, a samo nekoliko dana nakon toga, došlo je do odliva od preko 150 miliona  eura iz Elektroprivrede Crne Gore", kazao je Dejan Mijović iz Građanskog pokreta URA.

Prema podacima koji su Televiziji Vijesti dostavljeni iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) i  Agencije za promociju stranih investicija, ukupan priliv stranih direktnih investicija za prvih šest mjeseci ove godine je oko 500 miliona eura, što je povećanje od skoro 50 odsto  u odnosu na isti period prošle godine. I to su podaci sa kojima je Stoltenberg očigledno raspolagao.

Međutim, postoji I druga strana medalje – povećao se odliv stranih investicija za isti period.

"Ukupan odliv stranih direktnih investicija iznosio je 270,4 miliona eura, što je više nego u istom periodu prethodne godine (66,8 miliona eura). Ovakvo kretanje rezultat je značajno većeg odliva po osnovu otplate interkompanijskog duga, kao i povlačenja vlasničkih ulaganja jedne velike kompanije", saopšteno je iz CBCG.

"Direktne investicije u prilivu jesu se povećali za skro 50 odsto, međutim u odlivu su četiri puta veće u ondosu na prethodni period, zbog obeveza  koje država Crna Gora i poreski obveznici imaju prema investitoru koji se povukao iz Crne Gore, što na nivou neto rezulatat, a na osnovu čega se mjere direktne strane investicije, je pad za nekih skoro 23 procenta", rekla je Kasalica.

Prema podacima CBCG, priliv stranih direktnih investicija iz zemalja članica NATO u odnosu na prošlu godinu uvećan  je skro 120 odsto.

DIREKTNE STRANE INVESTICIJE IZ ZEMALJA NATO:

ITALIJA ...................16,5%

MAĐARSKA .................12%

TURSKA .............7,1%

BELGIJA ............3,3%

"To nijesu investicije koje su primarno vezane samo za NATO. To su investicije koje su za trenutak investicionog projekta. A to znači, i prethodne i ove godine je npr 75 ili 77 miliona došlo iz Italije direktnih invesicija, ali  u tom sagledavnju se uopšte ne gleda podatak da je oko 240 miliona eura otišlo u tu istu zemlju", poručila je Kasalica

Toliki odliv kapitala iz Crne Gore, po mišljenju Mijovića, imaće još gore posljedice.

"Što znači da će država morati da se zadužuje, i to će nju dodatno koštati, i to će naravno da se osjeti na standard građana, koji će morati da plaćaju mnogo veću kamatu, nego što bi inače to radili", rekao je Mijović.

Zanimljivo je da se u Crnoj Gori podaci o pojedinačnim investicijama smatraju  individualnim podacima koji su strogo povjerljivi, pa javnost ne može znati o kojim investicijama se radi. Sve što javnost smije da zna je zemlja porijekla novca.

Konačno, ni iz  CBCG ne mogu sa sigurnošću da kažu da je dvostruko povećanje stranih investicija u ovoj godini, direktno povezano sa činjenicom da smo postali članica NATO.

Radi se o ulagnju u projekte u oblasti energetike, turizma i finansijskog sektora koji su početi u ranijim godinama i kratak je period da bi se sagledao efekat članstva u NATO, priznaju u Centralnoj banci.

Preporučujemo za Vas