Odnos vlasti i opozicije karakterišu žustre rasprave i teške riječi. Toga, međutim, nema kada je riječ o zajedničkim privilegijama. Bili su složni kada su usvajali Zakon o zaradama i drugim primanjima državnih i javnih funkcionera, jer im je omogućio da i nakon isteka mandata primaju nadoknadu još godinu.
"Imate jednu kategoriju ljudi javnih funkcionera koji imaju beneficije, a s druge strane imate jako veliku grupu ljudi koji to nemaju, i onda se postavlja pitanje da li smo svi jednaki pred ustavom i zakonom ove zemlje", kaže dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić.
Bivši poslanici smatraju da se to, međutim, ne može upoređivati. Svaki posao nosi svoja prava i obaveze, ističe Ervin Spahić.
Njegov nekadašnji kolega iz skupštinskih klupa Zarija Pejović dodaje da se time nadoknadi problem što ste politički označeni.
"Mislim da je opravdano da funkcioneri nakon obavljanja funkcije još jedan period imaju nadoknadu iz razloga što je funkcionerima godinu kasnije zabranjeno da se godinu nakon funkcije bave privatnim poslom", kaže Ervin Spahić.
Pejović kaže da sa pozicije predstavnika opozicije, što je bio slučaj sa njim, kada ste politički obilježeni, nije tako lako naći posao u trenutku kada odluče da se vrate struci.
Spahić i Pejović pripadaju grupi od 26 bivših poslanika koji su nakon isteka mandata u novembru prošle godine počeli da primaju nadoknadu. To pravo narodnih predstavnika koštalo je poreske obveznike blizu pola miliona eura, skoro četiri puta više nego 2012. godine.
Navedeno pravo korisniku prestaje prije utvrđenog roka u slučaju stupanja u radni odnos, ako bude izabran ili imenovan ili postavljen na drugu funkciju na osnovu koje ostvaruje zaradu, ako ostvari pravo na penziju. Ostali vidovi angažovanja se ne mogu svrstati ni u jedan od tri navedena osnova po kojima korisniku navedeno pravo prestaje prije utvrđenog roka.
A upravo su problematični ostali vidovi angažovanja jer ostavljaju prostor za zloupotrebe, kažu u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
Pravnik Boris Marić smatra da je opravdano da javni funkcioneri imaju nadoknadu nakon prestanka mandata. Ipak, ističe da narodni novac moraju odgovorno koristiti.
"Tu treba gledati individualno da li se ono zloupotrebljava, da neko radi pod nekim okolnostima kod nekog poslodavca, a koristi ovo pravo. Da vidimo koliko to stvarno može da utiče na javnu potrošnju".
A koliki je zaista ovo izdatak za javnu potrošnju, u Vladi nemaju računicu. U saopštenju za TV Vijesti, naveli su da ne postoji objedinjeni podatak koliko se iz državnog budžeta izdvaja za bivše funkcionere koji su sjedili u Vladi i državnim upravama, pa su reportere uputili da od svake potrošačke jedinice, što obuhvata cijelu državnu upravu, zasebno traži podatke.
"Komisija za kadrovska i administrativna pitanja je, od formiranja ove Vlade odnosno u periodu od 5. decembra 2012. godine do danas, donijela 17 rješenja o utvrđivanju prava na naknadu i to: 9 rješenja za pomoćnike ministara, 5 rješenja za savjetnike predsjednika Vlade, 2 rješenja za direktore organa uprave i 1 rješenje za zamjenika Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore", navodi se u odgovoru Komisije.
Zakon o zaradama i drugim primanjima državnih i javnih funkcionera predviđao je i pravo javnih funkcionera na državnu penziju.
Ustavni sud je 2009. godine to pravo proglasio neustavnim.
Galerija
Bonus video:
