KAD SLADOLED POSTANE SKUPA SLAST

Prodavci na primorju koriste sezonu da papreno zarade

Nadležni ali i proizvođači kažu da ne mogu ništa da urade jer se cijene slobodno formiraju pa građanima jedino preostaje da odbiju kupovinu po visokim cijenama
147 pregleda 7 komentar(a)
sladoled, Foto: Screenshot (TV Vijesti)
sladoled, Foto: Screenshot (TV Vijesti)
Ažurirano: 29.07.2018. 17:35h

Cijene sladoleda tokom ljeta u Crnoj Gori veoma se razlikuju a mnogi prodavci koriste sezonu da papreno zarade.

To je posebno slučaj na primorju, kao i na turistički atraktivnim lokacijama na sjeveru.

U to uvjerava i veliki broj žalbi i računa, koje su Televiziji Vijesti dostavili gledaoci iz Podgorice, ogorčeni zbog takve situacije. Da država ne može ništa da uradi po ovom pitanju, potvrdili su i u Tržišnoj inspekciji.

"Za posebne proizvode i usluge imamo da su pod posebnim režimom kao što je cijena električne energije, kao što su cijene nafte i naftnih derivata, cijene ljekova, cijene duvanskih proizvoda. Sve ostale cijene se slobodno formiraju na tržištu", rekla je glavna tržišna inspektorka Nada Đurđić.

Na formiranje maloprodajnih cijena ne mogu uticati ni proizvođači sladoleda.

"Pravo svakog maloprodavca u Crnoj Gori je da slobodno i samostalno formira cijene na svojoj maloprodajnoj lokaciji. To je njegovo zakonsko pravo i mi niti smijemo niti želimo da utičemo na te njegove odluke", kaže proizvođač sladoleda Rajko Vukmirović.

Novinarka lista "Vijesti" Biljana Matijašević smatra da je problem sa cijenama sladoleda evidentan svake turističke sezone, posebno u malim marketima na primorju. Za ovaj problem, kako ističe, postoji samo jedno rješenje.

"Ono što može da uradi građanin je da jednostavno izbjegava objekte u kojima su enormno visoke cijene, da ne kažem bezobrazno visoke cijene pojedinih proizvoda posebno na primorju. Budvu bih izdvojila kao primjer".

Matijašević ističe i da bi građani trebalo da obrate pažnju i na to kakve im račune izdaju prodavci.

"Jer i dalje imamo situacije da se izdaju tzv. obućarski računi, a enormno visoke cijene, a državi ništa od toga ne ide. Dakle neka obrate pažnju na fiskalne račune, ako već plaćaju visoke račune da bar dio od toga ide državi što će se iskoristiti za plate i penzije", kazala je Matijašević.

Osim računa, prodavci su, kako ističe glavna tržišna inspektorka, dužni i da pravilno istaknu cijene, jer ih u suprotnom očekuju visoke kazne.

"Za pravno lice su propisane kazne u iznosu od 1.000 do 15.000 eura. Za odgovorno lice i fizičko lice u visini od 150 do 1.500 eura, a za preduzetnika od 300 do 5000 eura".

Iako je tokom ove sezone uočeno više od 500 nepravilnosti, Đurđić je navela da se prodavci uglavnom trude da se pridržavaju utvrđenih pravila. 

Preporučujemo za Vas