Rudnik uglja Pljevlja, Vektra Jakić, Plantaže, samo su neke od 30 najvećih poreskih dužnika koji državi duguju 63 miliona eura. Pa iako su već godinu i po u procesu reprograma duga, neke od ovih 30 kompanija opet kasne sa plaćanjem gotovo 8 miliona eura tekućih obaveza. Dok im Ministarstvo finansija gleda kroz prste jer zapošljavaju oko 4 hiljade ljudi, ekonomski analitičari ipak vjeruju da su razlozi za to politički a ne ekonomski.
"Zato što su politički zaštićene, to nijesu kompanije koje su nastale na ozbiljnim poslovnim vizijama. Sada vode ozbiljne poslove i nikako da shvate da ta ozbiljnost pripada njihovom ispunjavanju obaveza, a ne njihovom sjedenju po kafanama i branjenju zakulisnih dogovora", kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Iz Poreske uprave, međutim, uvjeravaju da veliki dužnici nemaju tretman drugačiji od ostalih poreskih obveznika, ali da moraju da imaju u vidu i njihove trenutne finansijske mogućnosti kako bi naplata duga bila uspješna.
"Od navedenih 30 poreskih obveznika, osam uredno servisira poreske obaveze, kod osam obveznika ukinuto je rješenje o reprogramu, dok je kod tri obveznika podnijet prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Činjenica da je od predmetnih obveznika naplaćeno 12,5 miliona eura kroz reprogram, kao i značajan dio tekućih obaveza, ukazuje da se u najvećem dijelu radi o obveznicima koji ulažu napore da izmire poreske obaveze, uprkos objektivnim poteškoćama u poslovanju", saopšteno je iz Poreske uprave (PU).
Ni uvođenje stečaja, kažu, nije rješenje, jer u tom slučaju nema naplate duga. Zbog toga sa dužnicima dogovara plaćanje duga imovinom, putem eksproprijacije zemljišta i ustupanjem duga trećim licima.
"Poreska uprava očekuje da će ovim mehanizmima, kao i mjerama prinudne naplate, u najskorijem roku naplatiti značajan dio dospjelih obaveza, a svakako da se opcija predlaganja stečajnog postupka predviđa kao krajnja mjera", kazali su iz PU.
Ipak, Kasalica smatra da je ovaj mali broj kompanija u povlašćenom položaju i da je diskriminacija ovdje očigledna.
"Tri ili četiri hiljade zaposlenih je važnije od ostalih 170 hiljada zaposlenih, tako da kad se podvuče crta, ozbiljan mali i srednji biznis u Cg nikako da dobije jednaku šansu sa onima koji su privilegovani, a nijesu privilegovani zato što zapošljavaju, nego zato što ih politika štiti i daje im mogućnost da ne budu odgovorni prema državi", kazala je Kasalica.
Zakon o reprogramu poreskog potraživanja usvojen je prije godinu i po kako bi se do kraja 2021. godine naplatila poreska dugovanja i od onih kompanija koje godinama nisu bile u mogućnosti da izmire dospjele poreske obaveze. Do kraja 2017. godine, ukupni poreski dug je smanjen za oko 117 miliona eura, i početkom ove godine iznosio je oko 450 miliona.
Bonus video:
