Rebalans budžeta donio je novu, ko zna koju po redu, krizu u vladajućoj koaliciji.
Kombinat aluminijuma (KAP) je još jednom razdvojio vladajuću koaliciju. Ministri iz SDP-a nijesu bili uzdržani na sjednici Vlade već su bili protiv predloga da se država zaduži još 102 miliona eura, kako bi vraćala kredite KAP-a kod stranih banaka koji su pokriveni državnim garancijama.
To je za TV Vijesti potvrdio ministar Ivan Brajović.
Kako TV Vijesti nezvanično saznaje, neki ministri SDP-a otvoreno su se na sjednici usprotivili planu premijera Mila Đukanovića da dugove KAP-a još jednom prebaci na teret građana.
TV Vijesti, Ana Manojlović
Protiv rebalansa budžeta su u u SNP-u jer smatraju da je suprotan skupštinskim zaključcima o kapu.
Ako poslanici SDP-a kao i njihovi ministri na Vladi ne budu glasali za novo zaduživanje to bi moglo voditi padu Vlade.
S druge strane, ako rebalans prođe, ionako visok javni dug dodatno će porasti, a u opoziciji kažu da će preći dozvoljenu granicu od 60 odsto BDP-a.
"Zaključcima je predviđeno da nijedan cent ne pada na teret građana", kazao je poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović.
Da li će taj teret podnijeti garađani sada zavisi od poslanika SDP-a. Ako se DPS i SDP ne usaglase oko budžeta to bi suštinski značio kraj sedme Vlade Mila Đukanovića.
"Jednostavno svaka vlada u svijetu pa i ova naša ukoliko ne obezbjedi dovoljnu većinu za defakto novi dbdžet za ovu godinu. Prema tome evo odgovora i molim vas da ovo bude prenešeno svima onima koji su klevetama govorili da zaključci spašavaju vladu. Ovo je obrnuto i ovo je satisfakcija za SNP", rekao je Damjanović.
On dodaje da opstanak Vlade nije jedini problem koji donosi rebalans budzeta.
Novo zaduživanje povećava nivo javnog duga preko dozvoljene granice, kaže Damjanović:
"Javni dug sa garancijama koje moraju biti sastavni dio javnog duga prešla se granica od 60 odsto, odnosno mastrihtske kriterijume . Crna Gora je i po tim kriterijumima visoko zadužena zemlja, a pogotovo visoko zadužena zemlja kada uzmemo u obzir koliki je naš ekonomski potencijal i koliki je naš izvoz. Potpuno je jasno da je javni dug već odavno prešao crvenu liniju".
Evropska unija toleriše javni dug ispod 60 odsto BDPa kao i da budžetski deficit ne prelazi 3 odsto, s tim što je naš deficit još od 2009. veći od dozvoljenog.
Rast javnog duga donosi i goru poziciju naše države na međunarodnom tržištu.
Svjetske agencije su već snizile kreditni rejting na BB, a to jednostavno znači da kada se budemo zaduživali uslovi će biti gori nego do sad ,odnosno kamata će biti veća.
U Demokratskom frontu smatraju da je za sve kriva vlada koja nema jasnu strategiju kako da rješava probleme
"Iz jednog manjka u drugi iz jedne dubioze u drugu jer tako generalno mora da završi politika koja nije kreirala ambijent za stvaranje nove vrijednosti da se omoguće neke proizvodnje da se otvore nova radna mjesta ta politika je jedno vrijeme mogla da egzistira od prodaje imovine", rekao je poslanik DF-a Milutin Đukanović.
Damjanović zaključuje da se rast javnog duga može zaobići boljom naplatom poreza i borbom protiv sive ekonomije.
Galerija
Bonus video:
