U subotu u 12, ispred zgrade Predsjednika Crne Gore biće organizovan protest zbog, kako tvrde u opoziciji, krađe na predsjedničkim izborima.
Funkcioner Demokratskog fronta Branko Radulović je kao što je ranije i najavio predao zahtjev za organizovanje skupa Upravi policije.
On je rekao da je protest podržao SNP, dok su iz Pozitivne Crne Gore najavili da će svoj stav iznijeti tokom dana.
Radulović je kazao da će listu zahtjeva izložiti na dan protesta i pojasnio da organizatori imaju podršku civilnog sektora i nezavisnih intelektualaca.
On nije želio da kaže ko bi osim partija koje su stale iza Lekića mogao da učestvuje na protestu.
TV Vijesti, Aleksandra Mudreša
Funkcioner Demokratskog fronta Slaven Radunović je ranije na svom Twitter profilu objavio da će protesti definitivno biti u subotu i to u 12 časova, ispred zgrade Predsjednika Crne Gore.
O terminu je pregovarano na sastanku predsjedništva Demokratskog fronta sa predstavnicima Pozitivne Crne Gore i Socijalističke narodne partije.
Pregovori su vođeni u zgradi Skupštine Crne Gore, a "Vijesti" su uoči sastanka najavile da će protest biti u subotu.
Na sinoćnjem sastanku predsjedničkog kandidata Miodraga Lekića sa predstavnicima civilnog sektora i udruženja koja su ga podržala, odlučeno je da se kroz građanske proteste izrazi nezadovoljstvo zbog reakcija državnih insitucija na primjedbe na regularnost izbora.
Prema informacijama “Vijesti” iz DF, cilj protesta definisan je kao odbrana izborne volje građana, Ustava i zakona, a tokom demonstracija neće biti isticana stranačka, niti nacionalna obilježja već obilježja Evropske unije.
“Protest će biti nadstranački, i treba da pokaže nezadovoljstvo građana zbog kršenja njihove izborne volje. Neće biti postavljani šatori u centru, niti će se demonstranti danima zadržavati na ulici. Poslaćemo poruku nadležnima i čekati njihove dalje reakcije”, kazao je “Vijestima” jedan od učesnika sinoćnjeg sastanka.
Kako je najavljeno, Lekić bi danas trebalo da razgovara i sa nezavisnim intelektualcima. Nakon tog sastanka trebalo bi da se formira i operativni štab protesta.
Državna izborna komisija je ranije juče odbacila svih 17 prigovora Lekićevog štaba, među kojima je i zahtjev za poništavanje predsjedničkih izbora na svim biračkim mjestima na kojima se glasalo putem pisma. Predsjedništvo Fronta je ocjenilo da se radi o “verifikaciji izborne krađe“.
“Odluka većine u DIK-u da svojim glasovima odbaci zahtjev našeg izbornog štaba, da se zbog grubih nepravilnosti ponovo glasa na 1.122 biračka mjesta, predstavlja verifikovanje izborne krađe DPS-a, i to Front i građani Crne Gore neće prihvatiti. Sada svako vidi da su se Milo Đukanović, Svetozar Marović i Filip Vujanović prilično uplašili od svakog vida pružanja otpora, a posebno od mirnih protesta građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju Predsjedništva DF.
Glasovima sedam članova iz vladajuće koalicije DIK je odbacio svih 17 prigovora na 28 rješenja opštinskih izbornih komisija, dok su za prihvatanje pritužbi bila četiri člana iz opozicije. Komisija je utvrdila da su neosnovani zahtjevi da se ponovi glasanje na biračkim mjestima, gdje u biračkom materijalu nema odluka o glasanju putem pisma.
Prema informacijama “Vijesti” taj zahtjev odbijen je sa obrazloženjem članova iz vladajuće koalicije da odluke nijesu obavezne.
Glasovima sedam članova iz vladajuće koalicije DIK je odbacio svih 17 prigovora na 28 rješenja opštinskih izbornih komisija, dok su za prihvatanje pritužbi bila četiri člana iz opozicije
Pravilima o glasanju putem pisma koje je DIK donio na osnovu Zakona o izboru odbornika i poslanika definisana je obaveza donošenja odluka po zahtjevima za glasanje putem pisma. Po prijemu zahtjeva za glasanje putem pisma, birački odbor provjerava identitet lica, odnosno donosioca zahtjeva, utvrđuje da li je lice koje želi da glasa putem pisma upisano u izvod iz biračkog spiska i cijeni razloge iz zahtjeva za glasanje putem pisma a odluku o glasanju putem pisma donosi birački odbor. U Lekićevom štabu su u pritužbama upozorili da na brojnim biračkim mjestima ne postoje te odluke o glasanju putem pisma.
Zbog neregularnosti tokom glasanja pismima, Lekićev štab se žalio na rješenja izbornih komisija Glavnog grada, Cetinja, te opštinskih izbornih komisija Nikšića, Ulcinja, Bijelog Polja, Budve, Kolašina, Kotora, Mojkovca, Bara, Rožaja, Plava i Berana. Državna izborna komisija je odbila 16 prigovora, a jedan odbacila kao nedozvoljen.
Komisija je kao nedozvoljen odbacila prigovor na rješenje Izborne komisije Glavnog grada o poništenju rezultata izbora na tri biračka mjesta u Pogorici. DIK je potvrdio odluku podgoričke izborne komisije da se, zbog neregularnosti, ponovi glasanje na biračkim mjestima 117 i 117 A u OŠ “29. novembar” u Dinoši, kao i 126 u OŠ “Jedinstvo” u Skoraću u Malesiji.
Nakon što DIK danas i zvanično dostavi odluke, Lekićev štab može izjaviti žalbu Ustavnom sudu u roku od 24 sata. Sud kojim predsjedava Milan Marković o žalbi mora odlučiti u roku od 48 sati.
DF: Vlast najavljuje rušilačke proteste da bi se narod pomirio sa krađom >>>
DPS plaši 1998.
Funkcioneri Demokratske partije socijalista (DPS) Miodrag Vuković i Nikola Kovačević osudili su juče najavu, kako tvrde, uličnih demonstracija i nepriznavanja rezultata izbora i ocijenili da je to već viđen scenario koji se u Crnoj Gori pokušao realizovati prije 15 godina. Vuković je kazao da sada sve zavisi od Miodraga Lekića. „Čovjek se očigledno premišlja.
U velikim problemima, pritisnut zahtjevima jastrebova iz svog izbornog štaba, koleba se da li da pozove ljude na ulice, 'na mirne demonstracije' ili ne. A do tada ljudi se u državi pitaju, kako može neko pretendovati da bude predsjednik države, koju ne priznaje, državne organe i njihove odluke. Kojom će to državom da predsjedava", upitao je on. U saopštenju člana Izvršnog odbora DPS-a Nikole Kovačevića, navodi se da šef Lekićevog izbornog štaba Goran Danilović “ni danas ne zna koliko je glasova osvojio njegov nezavisni kandidat”.
„Kako onaj ko ne zna koliko je glasova osvojio, zna da je pobijedio? On prvo proglašava nepostojeću pobjedu Lekića, potom negira ono što su u zapisnicima potpisali predstavnici opozicije, u međuvremenu uporno ponavlja da neće priznati nikakve rezultate sem onih koji se poklapaju sa željama DF-a”, kazao je Kovačević. I Vuković i Kovačević su saopštili da opozicija pokušava ponoviti dešavanja iz januara 1998. godine, jer propadaju pokušaji potiranja većinske volje garađana izražene na predsjedničkim izborima.
Slično je reagovao i nekadašnji predsjednički kandidat Dragan Hajduković koji je u otvorenom pismu pozvao Lekića da ne organizuje ulične proteste, već da svoja prava traži u okviru institucija. On je kazao da je, nakon dugogodišnjeg ćutanja, odlučio da se obrati javnosti jer se, kako kaže, nad Crnom Gorom nadvila velika opasnost od uličnih nereda i potencijalno krvavih sukoba.
Hajduković je bio predsjednički kandidat na izborima 2003. godine, a dva mjeseca nakon tih izbora Filip Vujanović ga je imenovao za savjetnika za projekat “Crna Gora– ekološka država”.
Više liči na 5. oktobar
Poslije izbora za predsjednika države koji su održani 7. aprila čini se da u Crnoj Gori ništa više nije isto, napominje radio Dojče vele, prenoseći izjave analitičara da je u toj zemlji situacija slična kao u Srbiji pred 5. oktobar 2000. godine. U opozicionim partijama ocjenjuju da je DPS premijera Mila Đukanovića, pokušao da prekroji narodnu volju i da je time praktično izvršio državni udar.
I u Socijaldemokratskoj partiji Ranka Krivokapića smatraju da treba pričekati na objavljivanje zvaničnih rezultata kako bi se donijeli konačni zaključci. Upravo su socijaldemokrate, uskraćivanjem podrške Vujanoviću i tvrdnjom da je njegova kandidatura neustavna, najviše doprinijeli slabom rezultatu kandidata DPS. Istovremeno su i pripadnici manjinskih nacionalnih zajednica, koji tradicionalno podržavaju kandidata vlasti, u značajnom broju apstinirali, što dodatno slabi Vujanovićevu poziciju.
U izjavi za Dojče vele politička analitičarka Daliborka Uljarević se nada da će "opozicione strukture, ali i druge zainteresovane strane, imati snage, pameti i strpljenja da kapital koji je Lekić dobio na ovim izborima adekvatno iskoriste".
Prema riječima izvršne direktorke nezavisnog podgoričkog nedjeljnika Monitor Milke Tadić-Mijović, Crna Gora je danas u sličnoj poziciji u kojoj se Srbija nalazila pred 5. oktobar 2000. godine. Ona smatra i da su institucije u Crnoj Gori zarobljene i da je stoga velika odgovornost na Lekiću i opoziciji.
"Vjerujem da će sada opozicija koja ima u ruci faktičku pobjedu krenuti u borbu za legitimaciju izbora i za demokratske promjene u Crnoj Gori", ističe Milka Tadić-Mijović.
Galerija
Bonus video:
