PORAZNA STATISTIKA

Funkcioneri ne trče da dobrovoljno Agenciji stave na uvid svoj novac

Pristup bankovnim računima prošle godine nije dozvolio ni sam direktor Agencije Sreten Radonjić, koji bi trebalo da služi kao primjer integriteta ostalim javnim funkcionerima. Na takav potez, ipak se odlučio u ovoj godini
70 pregleda 0 komentar(a)
Skupština Crne Gore, Foto: Screenshot (YouTube)
Skupština Crne Gore, Foto: Screenshot (YouTube)
Ažurirano: 30.06.2018. 18:07h

Iz Evropske komisije već godinama sugerišu da Agencija za sprečavanje korupcije inicira donošenje zakona na osnovu kojeg bi državni funkcioneri i službenici bili dužni da daju pristup svojim bankovnim računima. Iako bi joj to uveliko olakšalo kontrolu koruptivnih radnji, u Agenciji nikako da se odluče na taj korak.

"Vrlo je teško izvršiti potpuno kontrolu prihoda i imovine, ukoliko se nema pristup bankovnim računima. Recimo jedan javni funkicioner može reći da je kupio stan zato što je imao ušteđevinu u banci, ali ukoliko Agecnija nema pristup bankovnom računu da vidi da li je zaista ta transakcija išla od te ušteđevine, onda se ne može ni dokazati da li je ta imovina legalno stečena ili ne", kaže Ana Đurnić iz NVO Institut Alternativa.

Vođeni valjda pravilom, da kada nešto nije obavezujuće, zašto bi se radilo, naši funkcioneri ne trče da dobrovoljno Agenciji stave na uvid svoj novac. Iako se u ASK-u hvale podatkom da je oko 70 odsto funkcionera i službenika dalo saglasnost za provjeru bankovnih računa, statistika je porazna u dijelu najviših javnih funkcionera.

"To je još jedan od načina kako mi javnosti, ali i EU serviramo nekkavu zanosnu statistiku koja zaista zvuči impozanatno, ali onda kada pogledamo suštinu stavri, vidimo da situacija nije ustvari  toliko dobra", kazala je Đurnić.

Da krenemo od Vlade. Svega polovina njenih članova dala je saglasnost. Od 20 članova Vlade to je uradio premijer i devet od 19 ministara. Među onima koji nisu htjeli da Agencija ima uvid u njihove žiro račune su i dva od tri potpredsjednika Vlade – Zoran Pažin i Rafet Husović.

Da od građana i Agencije nemaju šta da kriju pokazali su: Duško Marković, Milutin Simović, Srđan Darmanović, Sanja Damjanović, Pavle Radulović, Suzana Pribilović, Nikola Janović, Aleksandar Bogdanović i Marija Vučinović.

Od trojice najviših funkcioera - predsjednika države, Skupštine i Vlade, opet je to uradio samo Marković. Milo Đukanović i Ivan Brajović nisu. Njih dvojica ujedno ulaze i u poraznu statistiku lidera političkih partija koji ne žele da Agencija za sprečavanje korupcije ima uvid u njihove bankovne račune. Samo sedam od 16 lidera parlamentarnih političkih partija, koji istovremeno obavljaju i javnu funkciju, odlučilo se na taj potez.

"Radi se o ljudima koji se već skoro 30 godina uslovno rečeno šetaju sa jedne na drugu javnu funkciju, i oni na taj način imauju ogorman pristup velikoj količini javnog novca, novca poreskih obveznika, i oni bi negdje trebalo da budu na udaru kontrole", rekla je Đurnić.

Jedan od najporažavajućih podataka vjerovatno stiže iz parlamenta – od 81-og poslanika takođe svega polovina je dala zeleno svjetlo Agenciji da ima pristup njihovim računima. Većinom se radi o opozicionim poslanicima. Kada je riječ o članovima vladajuće koalicije, od 42 poslanika saglasnost je dalo svega 15. Poslanik SDP-a Raško Konjević, objašnjava zbog čega on ne vidi problem u tome da neki državni organ ima uvid u njegove finansijske transakcije.

"Zato što sam prijavio sve što posjedujem, prijavljujem to svake godine. Nemam šta da krijem, vrlo jednostavan razlog", rekao je Konjević.

I na kraju zaključak - pristup bankovnim računima prošle godine nije dozvolio ni sam direktor Agencije Sreten Radonjić, koji bi trebalo da služi kao primjer integriteta ostalim javnim funkcionerima. Na takav potez, ipak se odlučio u ovoj godini.

Preporučujemo za Vas