Iz Vlade je najavljeno da ce povećati kazne svima koji prilikom naplate svoje usluge ne izdaju fiskalni račun, a u ovu grupu se među prvim mogu svrstati ugostitelji .
Oni su TV Viješti rekli da nemaju ništa protiv najavljene mjere, ali ipak nisu zadovoljni načinom na koji ce se ona sprovoditi, jer kako kažu nije pravedan.
U centru za zastitu potrošača smatraju da treba povećati broj inspektora i kontrola.
Dok se smišljaju nove mjere poreska uprava ni stari dug ne može da naplati. Kako su nam saopštili naplatili su svega trećinu prošlogodišnjih prekršajnih naloga a za njih skoro 750 postupak je još uvijek u toku.
Radikalizacija kaznene politike
Jedna od mjera kojom je Vlada odlučila da se bori sa sivom ekonomijom je radikalizacija kaznene politike. Ona podrazumijeva strože sankcije za neizdavanje fiskalnih računa.
Visina kazni za neizdavanje fiskalnih računa i neposjedovanje registar kasa, je bila od hiljadu do 6 hiljada eura, a sada je od 3 do 10 hiljada.
Visina kazni za netačni obračun i neplaćanje PDV-a u predviđenom roku je bila od 1.500 do 20.000 eura, a sada je od 6.000 do 20.000 eura.
Ako vam neko pošalje piće, lokal može da plati kaznu
"Lično nemam ništa protiv borbe u suzbijanju sive ekonomije i sam sam spreman da dam svoj puni doprinos u tom pravcu", kaže ugostitelj Miro Pajović.
Ipak ono sto mu bode oči nije drastična visina kazne već način na koji se utvđjuje da je neko počinio.
"Često puta gost bude čašćen od nekog drugog gosta i samim tim on nema račun na svom stolu. Na primjer inspektor se pojavi, zatraži račun sa tog stola, gost kaže da je taj račun platio neko drugi već i ima ljudi koji nemaju razumijevanja za tako nešto i zaista ne možemo se nikako pomiriti sa činjenicom i tek tako lako prihvatiti da platimo kaznu", ukazuje Pajović.
Da su sve naloge naplatili...
No to nije jedini problem. Da bi se mjera valjano sprovodila mora postojati dovoljan broj sprovodilaca odnosno inspektora .
"U regulativi se ne kasni jer zakonska je obaveza izdavanje fiskalnij racčna i posjedovanje registar kasa odavno. Što se tiče visine kazne moguće da je potrebno povećati iznos, ali ne uvoditi neke drakonske kaznene mjere kao što je najavljeno nego je potrebna češća i efikasnija kontrola koja je svakako izostala", kaže Olga Nikčević iz Centra za zaštitu potrošača.
Za sada teško da se moze govoriti o dovoljnom broju ali iz Uprave za inspekcijske poslove nam je rečeno da će ih biti više.
"Obavještavamo javnost da ista raspolaže sa 18 inspektora koji svakodnevno, u redovnom nadzoru, po nalogu ili prijavi stranke vrše nadzor, između ostalog i u dijelu izdavanja fiskalnih računa", saopšteno je iz Uprave.
A o tome koliko su učinkoviti inspektori u prošloj godini bili govore brojke. Iz Poreske uprave nam je saopšteno da su u 2012 pokrenuli preko 1.000 prekršajnih postupaka i izdali skoro duplo više prekršajnih naloga.
Da su naloge naplatili bili bi u plusu oko 750.000 eura . Međutim naplaćeno je tri puta manje, a postupci koji traju ko zna koliko para nose.
Izdato je 1.044 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i 1.890 prekršajnih naloga vrijednih 750.145 eura
Od navedenog broja naloga naplaćeno je 388 u iznosu 243.788,36 eura, dok je kod 748 pokrenut postupak sudskog odlučivanja koji je još uvijek toku, u kojem će se kazna izreći.
"Ako su kazne ono od čega krećemo mislim da je to represija, a represija ne vodi ničemu. Zaključak bi bio da krećemo da da pravimo kuću od krova, a mislim da to nije dobro rješenje", kaže Pajović.
A mozda se rješenje zapravo i ne krije samo ga treba naplatiti jer radi se ni o čemu drugom do o porezu.
Galerija
Bonus video:
