Vlada je u četvrtak usvojila predlog Detaljnog prostornog plana (DPP) za koridor dalekovoda od 400 kilovolti sa optičkim kablom od crnogorskog primorja do Pljevalja i podmorski kabal od 500 kilovolti sa optičkim kablom između Italije i Crne Gore.
TV Vijesti, Tatjana Debeljević
Pomoćnik ministra turizma i održivog razvoja, Sanja Lješković-Mitrović kazala je da je usvojen DPP za stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu za projekat podvodnog kabla između Italije i Crne Gore, kao i teritorijalne izmjene lokacija prolaska kabla.
"Jedna od najznačajnih izmjena predloga je prolazak kroz nacionalne parkove (NP), prije svega Lovćen, koji će skoro potpuno zaobići, a to znači da će dijelom prolaziti kroz budvansku opštinu", rekla je Lješković-Mitrović nakon sjednice Vlade.
Jedna od najznačajnih izmjena predloga je prolazak kroz nacionalne parkove (NP), prije svega Lovćen, koji će skoro potpuno zaobići
"Zato će biti usmjeren da se koristi postojeća linija dalekovoda, koji jednim dijelom prolazi kroz NP Durmitor, da je najbolje koristiti taj već devastirani prostor, kako se ne bi dodatno uništavala priroda", objasnila je Lješković-Mitrović.
Izmijenjena je i lokacija za konvertorsko postrojenje i trafo-stanicu. Nakon javne rasprave, usvojene su sugestije građana da se formira 400 metara udaljeno od naseljenog područja u Lastvi grbaljskoj.
Posljednja izmjena se odnosi na lokaciju izlaska kabla iz mora, koja je najmanje promijenjena. Kabl će i dalje ići zapadnom stranom rta Jaz, a silazak kabla u more će zbog tehničkih nemogućnosti na strmom krševitom dijelu biti na istočnoj strani rta, daleko od kopna u more.
Nema štetnih uticaja na zdravlje ljudi i eko-sistem
Principi kojima su se vodili prilikom izrade DPP-a bili su nenarušavanje zdravlja i okoline uz primjenu evropskih i svjetskih standarda.
Angažovan je ekspertski tim koji je obezbjeđivao dodatne studije o uticaju elektromagnetnih polja na zdravlje ljudi i prirodnu i kulturnu baštinu.
Analize su radili Zavod za zaštitu prirode, Hidrometeorološki zavod i Institut za biologiju mora, kao i eksperti iz oblasti zdravstva, karakterizacije magnetnih polja i kulturne baštine.
Preporuke tih institucija su ugrađene u DPP i Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, a dobijena je saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine.
Analizom koja je obuhvatala standarde Svjetske zdravstvene organizacije utvrđeno je da nema štetnog uticaja na zdravlje ljudi i morski eko-sistem.
Iz Ministarstva su poručili da će postojati table sa upozorenjima gdje se nalazi kabl, a kada je u pitanju dalekovod obezbijeđena je i zaštitna zona za koridor od 60 metara.
"Princip predostrožnosti korišćen je u svim naseljenim područjima. Izbjegava se u najvećoj mjeri postavljanje dalekovoda u naseljenim područjima, a gdje mora, aktivnosti i boravak su dozvoljeni na udaljenosti od 60 metara«, saopšteno je iz Ministarstva.
Analize su urađene na osnovu sličnih postrojenja u svijetu. Nakon izgradnje biće uspostavljen redovan monitoring kako bi se definisale sve mjere eventualne dodatne zaštite i kontinuirana kontrola poštovanja propisanih vrijednosti.
Lješković-Mitrović nije znala da li je Vlada na današnjoj sjednici razmatrala Ugovor o saradnji sa italijanskom kompanijom A2A, jer joj nije prisustvovala.
Sporazum o uspostavljanju podmorske interkonekcije između Crne Gore i Italije potpisali su 23. novembra predstavnici crnogorske Vlade, Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) i itaijanske Terne.
Lješković-Mitrović nije znala da li je Vlada na današnjoj sjednici razmatrala Ugovor o saradnji sa italijanskom kompanijom A2A, jer joj nije prisustvovala
Sporazum su potpisali tadašnji ministar ekonomije, Branko Vujović, predsjednik Odbora direktora CGES-a, Zoran Đukanović i izvršni direktor Terne, Flavio Kataneo.
Iz Vlade su saopštili da je podmorski kabl od posebnog značaja za Crnu Goru, jer se radi o investiciji vrijednoj oko 700 miliona eura, koja će se u najvećem dijelu realizovati novcem italijanske strane. Predviđeno je da u tom projektu CGES učestvuje sa realizacijom investicije izgradnje trafostanice vrijedne oko 20 miliona eura, a obavezan je i da izgradi dalekovod od Tivta do Pljevalja, sa namjerom da se kasnije zajedno sa partnerima iz Srbije i Bosne i Hercegovine grade dalekovodi prema tim državama.
Bonus video:
