Već pet godina Cetinjanke Jadranka Pravilović i Mileva Mila Mijanović stvaraju prava umjetnička djela inspirisana crnogorskom tradicijom. Riječ je o maketama crnogorskih kulturnih dobara i odjevnih predmeta ukrašenih zlatovezom, ručnom radu koji na neki način pokušavaju da opet ožive.
Iako bi država trebalo da vodi računa o tradicionalnim vještinama, ove Cetinjanke su već pet godina starim zanatima posvećene isključivo o svom trošku. NVO Ognjište, koju su u međuvremenu osnovale, izborila se da se zlatovez proglasi zaštićenim nematerijalnim dobrom, a ni to što nisu dobile nikakvu podršku od državnih institucija neće ih, obećavaju, odvratiti od afirmacije tradicionalnih vještina.
"Počela sam sa izradom stare crnogorske kuće. Prvo sam napravila maketu malog suvenira, zatim je kasnije to počelo veće, i na kraju sam počela da pravim makete. One se rade od prirodnog materijala. I sve je ručni rad, svaki detalj njihov je ručni rad. Za sad imamo nekih 40 maketa koje predstavljaju sva ta važna kulturna dobra u Crnoj Gori", kaže Jadranka.
"Crnogorski zlatovez je jedna velika inspiracija, nudi veliki broj mogućnosti njegove primjene u modi, u savremenoj modi. Ovo su neki moji pokušaji koji za sad nailaze na lijep odziv i reakcije, tako da planiram i dalje da nastavim da afirmišem stare tradicionalne vještine, sa nadom da ćemo animirati i mlađe kreativne ljude u CG kojih nema mali broj, koji su i mnogo više kreativni nešto što sam ja u cilju stvaranja crnogoskog brenda", navodi Mileva.
Mileva je zahvaljujući poslu tehničara tekstila, koji je obavljala 33 godine, naučila veliki broj tehnika, od kojih joj je, kako kaže, najdraži zlatovez, za čiji je opstanak zabrinuta.
"Kad je u pitanju tradicionalna vještina zlatoveza glavni problem je taj što je tehnika pred izumiranjem. Momentalno u Crnoj Gori postoji svega tri porodice, žene koje poznaju tehniku zlatoveza, a kao što znamo nematerijalno kulturno dobro je ono dobro koje traje koje se sprovodi u djelo svakodnevno. Shvatajući opasnost da taj cg zlatovez i ta tradicionalna vještina mogu nestati, NVO Ognjište je pokrenula inicijativu kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara da ta vješina bude zaštićeno nematerijalno dobro što je i postalo od prošle godine."
Jadranka pak napominje da su nevladino udruženje pokrenule kako bi ove zanate sačuvale od zaborava i učinile ih dostupnim široj javnosti. Ručni rad im je, kaže, posao i hobi, ali ističe da, iako volje i kreativnosti imaju na pretek, nedostaje novca.
"Na razne konkurse smo javljale, donacije tražile, nikad nijesmo dobile podršku, sav rad je iz naših sredstava. Nijedna žena kod nas nema capital svoj koji bi mogla da založi preko projekata da bi mogla da pokrene svoj biznis, znači ta rodna ravnopravnost kod nas još uvijek nije aktuelna kao u svijetu. Mislim da država treba da stane uz žene na bilo koji način", dodaje Jadranka.
No, dok država ne pronađe model kojim će podržati ove, ali i druge preduzetnice koje spajaju ručni rad i kulturnu baštinu, brigu o tradicionalnim vještinama, obećavaju ove Cetinjanke, nastaviće da vode o svim trošku.
Bonus video:
