Klinički centar Crne Gore (KCCG) namjerava da pripremu bolničke hrane povjeri privatniku, jer smatraju da će tako uštedjeti.
U Ministarstvu zdravlja, čija im podrška treba, čekaju da im Klinički pošalje sve potrebne papire, uključujući i koncesioni akt, to jest analizu opravdanosti autsorsinga.
U Sidnikatu zdravstva kažu da postoji dosta otvorenih pitanja, te da će institirati da radnici budu maksimalno zaštićeni.
Iz Hrvatske poručuju da ne puštamo privatnike u zdravstvene ustanove.
U Kliničkom centru žele da promijene način pripreme i distribucije hrane. U kuhinju nisu ulagali 30 godina, a procjenjuju da bi u rekonstrukciju prostora i nabavku opreme trebalo uložiti nekoliko stotina hiljada eura.
"Jeftinija cijena obroka da nam to neko drugi radi, nego da ovolika sredstva ulažemo. Pri kraju smo toga posla, vidjećemo šta će pokazati javni poziv, koliko će biti ponuda, naravno, radićemo to veoma ozbiljno, odgovorno", istakla je Zorica Kovačević, direktorka KCCG.
KCCG za pripremu hrane i vešeraj godišnje troši 1,6 miliona eura, a samo za troškove pripreme hrane ide 1,1 milion.
U Ministarstvu zdravlja objašnjavaju da od Kliničkog centra čekaju takozvani koncesioni akt, to jest analizu opravdanosti autsorsinga.
"Oni rade na tom materijalu intenzivno, uskoro očekujemo da taj materijal bude dostavljen Ministarstvu zdravlja", istakla je Milica Škiljević iz Ministarstva zdravlja.
Onda će to analizirati i ako se pokaže opravdanim, ići će na javnu raspravu, pa na radna tijela Vlade. Dobri primjeri, kažu u Ministarstvu zdravlja, postoje u Engleskoj i Francuskoj.
"Da se nemedicinske usluge prepuste onim subjektima koji će ih pružati bolje, efikasnije, jeftinije, sve sa ciljem da primarnu djelatnost, liječenje pacijenata zaista stavimo u prvi plan", kazala je Škiljević.
Stručnjaci kažu da je ishrana pacijenata u bolnici kompleksna i da sadrži niz komponenti koje autsorsing ne bi mogao riješiti, te da mora biti pod nadzorom stručnjaka iz ustanove i pripremana u kontrolisanim uslovima. Pitanje je šta će biti sa bezbjednošću hrane, ali i 56 zaposlenih.
"To je jedno pitanje koje duži niz godina izaziva polemike. Dešavalo se u zemljama Evrope, Njemačkoj na primjer, da se ti servisi vrate u javni sektor, tako da tom pitanju treba prići s puno opreza, ono što je naše kao Sindikata svakako je da se zalažemo da zaposleni u ovim servisima na svaki način budu zadovoljni, da li prekvalifikacijom, promjenom poslodavca ili adekvatnim socijalnim programom", kazao je Vladimir Pavićević iz Sindikat zdravstva USSCG.
"Naš je cilj da nijedan zaposleni iz Kliničkog centra neće ostati bez posla, ni što se tiče vešeraja, ni što se tiče kuhinje", rekla je Kovačević.
U najbližem regionu, privatnika nema. Recimo, za Klinički centar Srbije u Beogradu, hranu priprema kćerka firma Tehničko-ekonomski centar, koja se nalazi u krugu bolnice. 320 zaposlenih brine o pripremi hrane, pranju i peglanju, zanatskim poslovima i zelenim površinama.
U Hrvatskoj su prije nekoliko godina htjeli privatnike, ali se od toga odustalo.
"Iskustva Hrvatske po pitanju izdvajanja nemedicinskog segmenta poglavito prehrane, čistoće, pranja rublja privatniku je apsolutno neprihvatljiva, zbog toga što su sve simulacije koje su se provele u tom segmentu isplativosti, u novčanom smislu pokazale da je isplativije imati svoje zaposlenike, ne samo što se tiče plata, neko i kvaliteta usluga. Privatnik je osoba kojoj je u interesu profit, a ne dobrobit zaposlenika i pacijenata. Dakle, ne dozvoliti ulazak privatnika u zdravstvene ustanove", istakla je Radmila Čahut-Jurišić iz Sindikata zdravstva Hrvatske.
Hrvatski sindikati su prije tri godine organizovali prikupljanje potpisa za Zakon protiv autsorsinga i izdvajanja nezdravstvenih djelatnosti iz javnih ustanova - bolnica, vrtića, škola.
Prikupili su više od 600 hiljada potpisa, pa je uz veliki pritisak javnosti, Vlada Hrvatske odustala.
Sindikalci napominju da razvijene zemlje EU, koje su iskušale ove modele, polako odustaju i vraćaju te usluge u svoje ustanove. Šta će biti kod nas, znaćemo vjerovatno sredinom naredne godine.
Bonus video:
