"UZ POTPISE DA IDU IZJAVE GRAĐANA, KANDIDATI ILI PARTIJE DA DEPONUJU NOVAC"

CEMI i CDT: Smanjiti broj potpisa neophodnih za kandidaturu za predsjednika

Ono što zakon propisuje, jeste da je svakom kandidatu potrebno 7.700 potpisa, ili jedan ipo odsto od ukupnog broja birača. Nevladine organizacije koje se bave praćenjme izbornih procesa, smatraju da taj procenat nije zanmeraljiv, te podsjećaju da su preporuke OEBS da bi ga trebalo svesti na jedan odsto od upisanih u birački spisak
0 komentar(a)
Predsjednik Crne Gore, Foto: Screenshot (TV Vijesti)
Predsjednik Crne Gore, Foto: Screenshot (TV Vijesti)
Ažurirano: 02.02.2019. 04:16h

Pravo da se kandiduje za predsjednika države stiče onaj koji prikupi 7.700 potpisa. 

Prema važećim zakonima, potpisi ne moraju biti posebno verifikovani, niti njihovu autentučnost provjerava Državna izborna komisija, što prema mišljenju nevladinog sektora prilično olakšava posao svima koji planiraju da učestvuju na izborima.

Centar za monitoring (CEMI) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) , koji godinama prate izborne pocese u zemlji, smatraju da bi mnogo učinkovitije ipak bilo da se broj potrebnih potpisa smanji, ali da uz njih idu izjave građana koji daju podršku, ili da kandidati i političke partije deponuju novac, koji će im biti vraćen ako osvoje minimum predviđenih glasova.

Građani Crne Gore sljedeće godine biraju novog predsjednika. Za sada je potpuno neizvjesno, koliko će se imena naći na birčkom listiću u trci za šefa države. 

Ono što zakon propisuje, jeste da je svakom kandidatu potrebno 7.700 potpisa, ili jedan ipo odsto od ukupnog broja birača. 

Nevladine organizacije koje se bave praćenjme izbornih procesa, smatraju da taj procenat  nije zanmeraljiv, te podsjećaju da su preporuke OEBS da bi ga trebalo svesti na jedan odsto od upisanih u birački spisak. 

Sagovornici Televizije Vijesti vjeruju da bi svaka značajniji politčka formacija mogla prikupiti ovaj broj potpisa, ali da problem može nastati kod nezavisnih kandidata. To su uostalom pokazali i prošli predsjednički izbori.

"Za ovo je potrebna partijska infratsruktrura, i to je cilj te odredbe da se  na neki način suzi izbor kandidata, u suprotnom bi mogao svako  da se prijavi, što otžava izbor građanima, i otežava im da razumiju poruke i kampanju. Taj broj je  vrlo lako dostižan ne samo za DPS, nego pokazalo se za sve partije koje imaju ozbiljnu partijsku organizaciju", istakla je Milica Kovačević (CDT).

"Ako govorimo o tome da bi se ti poptisi trebalo na neki način verifikovati, da ne bi bilo zloupotreba, onda to usložnjava proceduru. Recimo nezavisni kandidat bi imao veliki problem da prikupi dovoljan broj podrške, za razliku od partija koje imaju infrastruktru i kojima to ne bi bio problem", rekao je Zlatko Vujović (CEMI)

 U  civilnom  sektoru smatraju da bi bilo bolje je razmišljati o nekim drugim rješenjima, koja ne bi trebalo da bude ograničavajuća da se istakne kandidatura, a s druge strane bi vodila računa da to budu valjani potpisi podrške.

"Izjave u kojima građani koji podržavaju kandidture ovjeravaju izjave , ali broj izjava ne smije biti preveliki. Znači ne samo potpisi, nego se ovjeri kod notara ili u nekoj drugoj institucijie, ali su to stvarne izjeave da se konkretno radi  o ljudima koji su dali podršku određenom kandidatu. Kada govorimo o registraciji politčkih partija, potrebno je dvije stotine ovjerenih izjava, tako da bi u ovom lsučaju trebalo ići možda do 1.000 ovjernih izjava", poručio je Vujović.

"Od samog broja poptisa bitnije je da li su ti potpisi validni. Nije jednostavno rješenje, i CDT je u tom smsili Rdanoj grupi uputio jedan drugačiji prijedlog, koji je takođe prepoznat u uporednom zakondavstvu, a to je da se umjesto poptisa, deponije određeni iznos novca, koji će partiji biti vraćen, jedino ukoliko osvoji određeni minimalni broj glasova2, kazala je Kovačević.

Predsjednik parlamenta najavio je da bi do 22. decembra trebalo da raspiše predsjedničke izbore.

Do sada je javno svoju kandidaturu istakao samo privrednik Vasilije Mičković, koga su podržale grupa građana Građanska akcija i partija penzionera i invalida. 

Slične najave čule su se i od bivšeg lidera Otpor beznađu, Marka Milačića.

Politčke partije za sada se nijesu izjašnjavale o mogućim kandidatima.