NVO SEKTOR TRAŽI IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONIKA

Kazne za nelegalno držanje oružje: Uslovne umjesto zatvorskih

Zbog malog broja izrečenih zatvorskih kazni, smatra Kovačević, treba preispitati Krivični zakonik, a ne sudove koje takve odluke donose
1200 pregleda 3 komentar(a)
Oružje, Foto: Screenshot (YouTube)
Oružje, Foto: Screenshot (YouTube)
Ažurirano: 03.12.2017. 19:46h

Više od polovine građana koji su u posljednjih pet godina krivično gonjeni zbog nelegalnog držanja oružja na kraju su dobili uslovne umjesto zatvorskih kazni, pokazuju podaci Televizije Vijesti iz većine crnogorskih sudova.

Iz NVO sektora kažu da se time šalje poruka da je nelegalno držanje oružja društveno prihvatljivo pa traže izmjene Krivičnog zakonika i pooštravanje kazni.

Gotovo da ne prođe dan da se iz policije ne oglase zvaničnim saopštenjem da su od građana zaplijenili nelegalno oružje, municiju ili eksplozivne naprave. Slijedi pisanje prijava tužiocima a onda u većini slučajeva osumnjičeni završe pred sudom. Ipak, samo mali dio njih dođe do zatvora. Prema podacima, koji su dostavljeni našoj Televiziji iz većine crnogorskih sudova, proizilazi da su od 2012. godine do danas u skoro 50 odsto slučajeva osumnjičeni kažnjeni uslovno.

Po podacima iz ukupno 12 Osnovnih sudova uslovnih osuda ima 534 slučaja, kazne zatvora 347 slučajeva, rad u javnom interesu 54 slučaja i novčana kazna 16 slučajeva.

Kotorski sud je, prema dostavljenim podacima, jedini koji je od 2012. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja, donio više zatvorskih kazni nego uslovnih osuda. Za razliku od njih postoje sudovi kojima je broj uslovnih osuda duplo veći od zatvorskih.

Osnovni sud u Nikšiću 129 slučajeva uslovna osuda, 60 slučajeva kazna zatvora, Osnovni sud Bijelo Polje 51 slučaj uslovna osuda, 24 slučaja kazna zatvora, Osnovni sud Pljevlja 29 slučajeva uslovna osuda i devet slučajeva kazna zatvora.

Oni koji su se raznim kampanjama borili protiv nelegalnog oružja kažu da ove brojke šalju lošu poruku građanima.

"Da to nije društveno opasno i meni se čini da rijetko koga ovaj način postupanja demotiviše u toj njegovoj namjeri da se ponaša protivzakonito jer će proći nekažnjeno", ističe Milica Kovačević, predsjednica CDT-a.

Zbog malog broja izrečenih zatvorskih kazni, smatra Kovačević, treba preispitati Krivični zakonik, a ne sudove koje takve odluke donose.

"Sud procjenjuje u konkretnom slučaju i donosi odluku, ali govorim o onome što je kaznena politika države, ono što je politička procjena društvene opasnosti određenog ponašanja i ona se definiše krivičnim zakonikom i možda je vrijeme da se razmotri uspjeh ove kaznene politike u ovoj oblasti i da se razmotri mogućnost da se i da se u krivičnom zakoniku pooštre kazne", navodi Kovačević.

A od početka akcije "Poštuj život, vrati oružje“, od sredine 2015. godine, građani su vratili oko 1.500 komada oružja, ali to je tvrdi Kovačević, samo dio nelegalnog oružja koje posjeduju građani. Policijske akcije u poslednje vrijeme tokom kojih je oduzet veliki broj oružja pokazatelj su, dodaje Kovačević da u posjedu građana, još postoji velika količina nelegalnog naoružanja. Sudeći po kaznama koje se dosuđuju za ovo djelo, većina njih će na kraju proći skoro pa nekažnjeno. Prema krivičnom zakoniku kazna za krivično djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija je od tri mjeseca do osam godina zatvora.

Preporučujemo za Vas