Informacioni sistem za socijalne usluge, takozvani Socijalni karton, pojednostavio je i ubrzao procedure.
"Građani ako traže pravo na materijalno obezbjeđenje, što je dosta često slučaj, sada mogu samo time što će pokazati svoju ličnu kartu ostvariti pravo bez donošenja, za jednu prosječnu porodicu bilo je potrebno donijeti 30 dokumenata", kazala je Aleksandra Višnjić iz UNDP.
Do sada je umreženo devet institucija, ali sistem tokom dvogodisnjeg rada nije najbolje funkcionisao
"Nije uvijek ta veza između centara i registara bila moguća, uspostavljena, da nije povlačenje podataka bilo uvijek moguće. Najproblematičniji je bio ovaj Centralni registar stanovništva, od dvije godine koliko funkcioniše socijalni karton, devet mjeseci nije bilo moguće dobiti podatke iz Centralnog registra. Zašto je to tako? Pa razlozi su, hardverski kvarovi REZ Drugi problem je to što podaci u tim registrima nisu tačni", kazala je Jovana Bulatović iz NVO Institut Alternativa.
Iz NVO sektora sugerišu da se baze podataka ubuduće koriste kao temelj za nove javne politike i obuhvat svih onih kojima je pomoć potrebna. Adis Balota ipak upozorava da smo još daleko od funkcionalnog sistema.
"Vidjeli smo da upravo devet mjeseci centralni registar nije funkcionisao, upravo u terminu kada je funkcionisala prelazna Vlada. Za vođenje ovakvih kompleksnih projekata potrebna je prvo, politička volja, a drugo, određene kompetencije i znanje", kazao je Balota.
Do sada je kroz Socijalni karton izdato oko 350 hiljada rješenja, a mjesečno prođe oko 80 hiljada uplata. Međutim dio budžetskog novca se odliva, jer recimo jednokratne novčane pomoći nisu dio ovog informacionog sistema.
"Problem je što se jednokratne pomoći daju i na drugim adresama, u svim ministarstvima, svim organima uprave, javnim preduzećima. Moje je mišljenje da taj kompletan sistem na kraju mora završiti pod kišobranom informacionog sistema u Ministarstvu rada i socijalnog staranja", rekao je bivši ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić.
"Zanimljivo je recimo da Cetinje, za 2013. kada su bili izbori, je izdvojilo preko 90 hiljada eura za jednokratne novčane pomoći, a ako pogledate podatke Ministarstva finansija ćete vidjeti da je za socijalnu zaštitu prijestonica utrošila nula eura. Nedostatak sistemske kontrole je veliki problem", kazala je Ivana Bogojević.
Nadležni poručuju da Opštine nisu umrežene zato što to nije bilo predviđeno projektom. Za pet godina projekta, prema podacima UNDP-a, u informacioni sistem utrošeno je 1,8 miliona eura.
Bonus video:
