Pravni aspekt pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) ide solidno, ali administrativni kriterijum predstavlja krupan izazov u ispunjavanju evropske agende, ocijenila je profesorka Gordana Đurović, navodeći da princip regate odgovara predvodnicima procesa.
Đurović je podsjetila da Crna Gora pregovara šestu godinu i još uvijek se, kako je navela, bavi dostizanjem datuma kada će sva poglavlja biti otvorena, da bi se, tek u nekom srednjem roku, bavili zatvaranjem poglavlja.
To je, ocjenjuje Đurović u intervjuu za agenciju MINA, pravo mjerilo progresa u pregovorima.
“Zato je diskusija o okončanju pregovora u smislu preciziranja datuma uvijek sa neizvjesnim ishodom, a datumi postaju pokretna meta”, smatra Đurović koja je predsjednica Crnogorske panevropske unije.
Ona je ukazala da u ovoj godini nema izvještaja o zemljama, već u aprilu 2018. godine, a do kraja godine, dobiće se samo takozvani “Non-paper”, dokument Komisije kojim obavještava Savjet o napretku u ispunjavanju mjerila za poglavlja 23 i 24 (pravosuđe, borba protiv korupcije, osnovna prava, pravda, sloboda i bezbjednost).
Taj dokument će, navodi Đurović, opet podsjetiti na političke kriterijume pristupanja, dok će naredni Program ekonomskih reformi u januar 2018. godine podsjetiti na agendu ekonomskih integracija i neophodne strukturne reforme u našoj ekonomiji.
“I dok nam pravni aspekt pristupanja ide solidno, ostaje nam administrativni kriterijum, kao krupan izazov u ispunjavanju evropske agende – kako sa što manje, ostvariti što više, kako sa realokacijom ostvariti optimizaciju zaposlenih u javnom sektoru, kako upravljati javnom potrošnjom i finansijama”, rekla je Đurović.
Ona je ocijenila da je davno prošlo zlatno doba proširenja, kada su zemlje poput Slovačke, Litvanije i Letonije pregovarale kraće od tri godine, sustižući ostale i grupno pristupajući kao deset novih država članica 1. maja 2004. godine.
I Hrvatska je, prema riječima Đurović, mislila integrisati se na toj dinamici kada je počinjala pregovore krajem 2005. godine, ali se sve okončalo tek 2011, pa se pristupilo sredinom 2013. godine.
“Ostaju “otvorena vrata EU”, ali će se vjerovatno tek u sljedećoj deceniji ”ponovo širom otvoriti”, smatra Đurović.
U međuvremenu, kako navodi, u Uniji je poslije dužničke i institucionalne krize, eskalirala migrantska kriza, pa pošast terorizma, neizvjesni ciklus izbora u ključnim državama, Britanski referendum i teški pregovori o izlasku, kao i Katalonski referendum.
“Evropi treba vremena da se konsoliduje i bude spremna za dalja širenja”, ocijenila je Đurović.
Sa druge strane, dodaje ona, činjenica je da zemlje regiona nisu još spremne za članstvo, zbog čega pregovori traju duže i javno mnjenje to registruje.
“Takođe je činjenica se se svakoj sljedećoj zemlji dodaju novi uslovi, pa je pristupanje sve zahtjevnije i postaje znatno duže”, rekla je Đurović.
Ona je podsjetila da je Crna Gora, ubrzo poslije obnove crnogorske nezavisnosti, potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, i EU je postala bliža u svakom aspektu, što je posebno trebalo podstaći ekonomiju.
“Dobili smo viznu lliberalizaciju, što su osjetili svi mladi, posebno studenti, zatim poslovni svijet, ali i svi drugi građani koji putuju iz različitih privatnih razloga i traže dostojanstven tretman na granici, bez mnogo barijera”, saopštila je Đurović.
Crna Gora je, kako je navela, dobila i svojevrsnog “nadglednika” svih njenih demokratskih i ekonomskih reformi, koji je, svojom “mekom snagom”, usmjerava na “važno od važnijeg”, potencirajući i regionalnu i dobrosusjedsku saradnju, što nije manje bitno.
Đurović je ukazala da Crna Gora dobija i 40 miliona EUR bespovratne pomoći godišnje iz evropskih fondova, uz dodatna sredstva za infrastrukturu za projekte sa prekograničnim efektom.
“Sa Unijom sve više komuniciramo, predstavnici EU institucija naši su redovni gosti, a sve više naših ljudi pohodi EU institucije i države članice. Jednom rječju, integrišemo se postepeno i na svim frontovima, i to postaje sve vidljivije”, saopštila je Đurović.
Ona je, upitana da prokomentariše najavljeno usvajanje strategije za uspješan prijem Crne Gore i Srbije u EU do 2025. godine, navela da je ključna poruka da je region Zapadnog Balkana i dalje veoma važan za EU i da vrata ostaju otvorena - da se ne posustaje, ali da treba realno promišljati članstvo.
“Rizik od destabilizacije regiona svakako je podstakao da se direktno promoviše proširenje, sa konkretnom godinom perspektive članstva (znači može i ranije)”, ocijenila je Đurović.
Upitana šta misli koji je glavni razlog što se Crna Gora i Srbija zajedno pominju u toj strategiji, s obzirom na česte ocjene da je Crna Gora lider u pristupanju EU, dok je Srbija na početku pregovaračkog procesa, Đurović je odgovorila da, u dokumentu “Pismo o namjerama – plan komisije za 2018. godinu”, Junkerova komisija navodi da će se pripremiti strategija za uspješno pristupanje Srbije i Crne Gore EU,i to će biti sastavni dio izvještaja o zemljama na proljeće.
“Komisija će tako postupiti, s obzirom na to da su ove dvije zemlje ocijenjene kao predvodnici regiona u integracijama. Znači, vrata će ostati otvorena za region, ali će se nekako lakše i brže otvoriti za ove dvije zemlje”, pojašnjava Đurović.
Kako je kazala, to baš nije obećavajuća poruka za ostatak regiona, ali jeste, smatra ona, realna procjena spremnosti u ovom momentu.
Istovremeno, dodaje Đurović, taj će scenario biti moguć jedino ako se ispune kriterijumi u oblasti vladavine prava, osnovnih prava i borbe protiv korupcije, uz istovremenu stabilnost regiona.
“Ako se to ne ispuni, pristupanje će opet biti odgođeno, ali će to saopštiti neka druga Komisija”, navodi Đurović.
Ona je ukazala da Crna Gora i Srbija u ovom momentu dinamično otvaraju poglavlja, pa se, uz diplomatski manevar Komisije, radi na “sustizanju”, odnosno smanjenju razlike u broju otvorenih poglavlja.
“To je kratkoročna taktika Komisije, i ona uspijeva, dokle god je dijalog o Kosovu na čekanju, a Crna Gora ima još par poglavlja da otvori”, rekla je Đurović.
Ona je kazala da je Crna Gora jedna “integraciona jedrilica”, kao i svaka zemlja, i dodala da je u principu regate brzina svake jedrilice zavisi od njene sopstvene umješnosti, ali i dobrog vjetra.
“To je i zvanično proklamovani princip pristupanja – princip regate, i to odgovara predvodnicima procesa”, kazala je Đurović.
Prema njenim riječima, onima koji malo zaostaju u procesu, više odgovara princip “konvoja” ili “voza”, gdje bi i posljednji vagon, svakako doputovao do briselske stanice, bez obzira na opšte kašnjenje.
Kako je navela Đurović, EU postavlja pravila pristupanja, a zemlje regiona se prilagođavaju tim pravilima.
“Buduće predsjedavanje Savjetom do 2020.godine od Bugarske, Rumunije i Hrvatske (prva polovina tih godina), donosi mnogo obećanja za podršku procesu integracija, a kao balans, u drugoj polovini narednih godina predsjedavaće Austrija, Finska i konačno Njemačka, čije će poruke biti vjerovatno realnije, i time izvjesnije”, zaključila je Đurović.
Bonus video:
