BLAGE KAZNE I MALI BROJ PRESUDA

U Crnoj Gori od 2004. godine registrovano 38 žrtava trgovine ljudima

Poziv Crnoj Gori da se ozbiljnije posveti otkrivanju uzroka trgovine ljudima stiže i iz Ujedinjenih nacija
354 pregleda 0 komentar(a)
trgovina ljudima, Foto: Screenshot (YouTube)
trgovina ljudima, Foto: Screenshot (YouTube)
Ažurirano: 17.09.2017. 17:54h

Žrtve trgovine ljudima uglavnom su žene. U nacionalnom skloništu trenutno se nalazi jedna štićenica, a taj broj godišnje ne pređe četiri.

Prema podacima Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, reklo bi se da Crna Gora nema ozbiljniji problem sa trafikingom.

"Od 2004.godine do danas, ukupno je bilo formalno identifikovanih, kad kažem formalno, mislim shodno broju pokrenutih predmeta koji su završeni pravosnažnim presudama, bilo je identifikovano 38 žrtava trgovine ljudima. Crna Gora je uglavnom zemlja tranzita", kazala je Tijana Šuković iz Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima.

Tako je broj žrtava identifikovanih u posljednjih 13 godina u Crnoj Gori, jednak godišnjem broju žrtava u susjednoj Hrvatskoj. Naša statistika, tvrdi civilna aktivistkinja Maja Raičević, ne pokazuje pravo stanje.

"Ako pogledamo podatke susjednih država, Srbije, Hrvatske, Bosne, vidjećemo da tamo imamo statistiku koja govori o stotinama žrtava. Međutim, u Crnoj Gori kao da tog problema nema. Prosto nije realno. Mi smo turistička destinacija, pa čak i da smo samo tranzitna zemlja, a mislim da smo i zemlja destinacije, makar moje iskustvo u radu u skloništu prije čak čitavu deceniju, onda bi sav taj broj morao biti negdje zabilježen."

Problem su i niske kazne za trafiking. Do 2015. godine, kaže Raičević, imali smo 11 presuda za trgovinu ljudima, a kazne za pojedince koji na najbrutalniji način krše ljudska prava bile su blage, dok u posljednje dvije godine, Crna Gora nema nijedan krivični postupak za trgovinu ljudima.

"Ono što mogu da kažem je da su se obično sve odluke suda o kažnjavanju osoba koje su na bilo koji način umiješane u navođenje i trgovinu, u drugostepenom postupku smanjivale", dodaje Raičević.

Žrtve su uglavnom strani državljani, dok je crnogorskih, do sada bilo osam. Najmlađa žrtva imala je 17 godina.

"Zemlje porijekla oštećenih, to su uglavnom Srbija, Kosovo, BiH, Ukrajina, Bangladeš ali naravno i Crna Gora", kazala je Šuković.

I dok baratamo statističkim podacima, da se u Crnoj Gori ne radi dovoljno na suzbijanju trgovine ljudima upozoravaju i iz Ujedinjenih nacija

"Ne samo trgovinom ljudima kao takvom već i istraživanjem uzroka prostitucije, uklanjanjem uzroka kao što su siromaštvo, diskriminacija žena, nasilje. Napori države, svih institucija i NVO koje su uključene moraju biti mnogo veći", dodaje Raičević.

NVO Centar za ženska prava i Vrhovni sud Crne Gore uradili su Informator za žrtve svjedoke, za šta je, prema obavezama iz poglavlja 23 država trebalo da obezbijedi novac.

Preporučujemo za Vas