Najveći izazov za Crnu Goru trenutno je nategnuta situacija u oblasti javnih finansija, pri čemu proces vraćanja fiskalne politike na put održivosti treba da ide uporedo sa strukturnim reformama, ocijenio je šef Delegacije EU u Podgorici, Aivo Orav.
On je kazao da proces strukturnih reformi obuhvata rješavanje problema nediversifikovane industrije, niske konkurentnosti, razvoja ljudskih resursa, smanjenja poslovnih aktivnosti države, povećanja prostora za privatni sektor, kao i podrške za istraživanje i inovacije.
“Paket korektivnih fiskalnih mjera predstavlja prvi korak u pravom smjeru kako bi se vratili na prudencijalno upravljanje finansijama, ali uz to je, ipak, potrebna i sveobuhvatna srednjeročna fiskalna strategija kako bi se dug vratio na pravi kolosjek”, rekao je Orav u intervjuu agenciji Mina-business.
On je podsjetio da je crnogorska privreda ušla u robustan investicioni ciklus, koji zajedno sa dobrim rezultatima ostvarenim u sektoru turizma podstiče ekonomski rast.
“Ipak, profil rasta je predodređen da ostane skroman zbog negativnog doprinosa uvoza zasnovanog na investicijama, kao i zbog potrebe fiskalnog 'zatezanja kaiša'. Relaksiranje fiskalne discipline prošle godine, uz izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, rezultiralo je pritiskom na javne finansije”, objasnio je Orav.
On je naveo da u današnjem globalnom ekonomskom kontekstu ne treba gubiti vrijeme, kao i da vidi Program ekonomskih reformi kao jedan adekvatan okvir kojim se efikasno mogu rješavati pomenuti izazovi.
Savjet ministara ekonomije i finansija EU (ECOFIN) predložio je danas niz smjernica politika za zemlje zapadnog Balkana.
“Ovogodišnji Program ekonomskih reformi je bolji od prethodnog zbog veće jasnoće i svojih analitičkih elemenata. Program se bavi najbitnijim ekonomskim izazovima države. Ovogodišnje smjernice politika za Crnu Goru uključuju i smanjenje javnog deficita u ovoj godini kroz paket mjera konsolidacije i usvajanja srednjeročne strategije fiskalne konsolidacije koja će stabilizovati brzorastući javni dug”, objasnio je Orav.
Crna Gora se, kako je kazao, složila da će ojačati podršku za razvoj lokalnih preduzeća, preduzeti mjere da olakša neophodne investicije u širokopojasni internet i da će obezbijediti operativnu nezavisnost tijela zaduženog za državnu pomoć što bi rezultiralo jednakim uslovima za sve igrače na tržištu.
“Takođe smo došli do sporazuma da se u potpunosti otvori tržište željezničkog saobraćaja i u toj oblasti Crna Gora mora da uspostavi nezavisno i efikasno regulatorno, kao i tijelo za kontrolu bezbjednosti željezničkog saobraćaja”, precizirao je Orav.
Crna Gora se, kako je dodao, zbog velikog broja nezaposlenih u državi, složila da usvoji mjere koje će podstaći ljude da uđu na tržište rada i da razviju vještine koje lokalna preduzeća traže.
Orav je, odgovarajući na pitanje do kojeg nivoa se razlikuju ovogodišnje smjernice od prošlogodišnjih, to jest do kojeg nivoa je Crna Gora uspjela da sprovede prošlogodišnje, kazao da je država u proteklim godinama pokazala posvećenost sprovođenju zajednički dogovorenih smjernica.
“Prošlogodišnje smjernice u velikoj mjeri liče na ovogodišnje, što upućuje da su tek djelimično sprovedene, uz različit nivo uspjeha u različitim sektorima. Ključni prioritet je da se javne finansije dovedu u red, a sa pomenutim paketom fiskalne konsolidacije prvi korak je već preduzet u pravom smjeru”, smatra Orav.
U trenutnom fiskalnom kontekstu, treba obratiti veću pažnju na regulatorne reforme koje nijesu toliko skupe.
“Vidjeli smo da je napredak ostvaren u oblasti energetike, ali dalji napori su neophodni u cilju punog otvaranja željezničkog tržišta. Štaviše, potrebno je nastaviti sa aktivnostima na rješavanju pitanja nekvalitenih kredita u bankarskom sektoru, jačanju servisa podrške sektoru malih i srednjih preduzeća, kao i na funkcionisanju tržišta rada”, rekao je Orav.
Kredibilni i mjerljivi rezultati u sprovođenju tih smjernica su od izuzetne važnosti za državu kandidata, kao što je Crna Gora.
“Mi uveliko ohrabrujemo Crnu Goru da ojača mehanizam monitoringa sprovođenja Programa ekonomskih reformi”, dodao je Orav.
On je, odgovarajući na pitanje šta bi trebalo uraditi u smislu boljeg ekonomskog upravljanja, rekao da Program ekonomskih reformi daje koherentan i sveobuhvatan okvir kako za donošenje politika na državnom nivou, tako i za dijalog sa EU.
“Ima tu još nekih elemenata koje treba osnažiti, kao što je učešće svih relevantnih subjekata, koordinacija unutar same države, kao i poboljšanje u ostvarivanju mjerljivih rezultata u sprovođenju reformskih mjera. Kada se to postigne, bićemo svjedoci vidljivog napretka u smislu konkuretnosti crnogorske privrede i, posljedično, u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma za pridruživanje”, smatra Orav.
On je, odgovarajući na pitanje koja je svrha smjernica ECOFIN-a i kako se one uklapaju u proces pridruživanja, kazao da je Evropska komisija ustanovila redovan dijalog sa državama koje su u procesu pridruživanja, a koji se odnosi na širok spektar pitanja iz oblasti makro-ekonomskih politika i finansijske stabilnosti.
“Nakon ekonomske i finansijske krize ojačan je okvir ekonomskog upravljanja EU i to u formi takozvanog Evropskog semestra. Da bi to preslikala i za zemlje u procesu proširenja, EU je ekonomsko upravljanje učinila jednim od tri temeljna stuba svoje politike proširenja, pored vladavine prava i reforme javne uprave”, podsjetio je Orav.
U skladu sa novim pristupom, partnerske države u procesu proširenja su od 2015. godine pozvane da ojačaju svoje ekonomske politike kroz izradu godišnjih programa ekonomskih reformi.
“Ovaj srednjoročni ekonomski program daje sveobuhvatan okvir za donošenje politika unutar same države, kao i za politički dijalog sa EU. To je takođe i moćan instrument kojim se djelotvorno mogu rješavati ključni ekonomski izazovi uz uključivanje svih relevantnih subjekata”, saopštio je Orav.
Prema njegovim riječima, ne treba zaboraviti da taj program može takođe da pošalje pozitivne signale investitorima i da pomogne državi da postepeno ispuni Kopenhaške ekonomske kriterijume za pridruživanje.
“Zemlje koje su u procesu pridruživanja dostavljaju svoje Programe ekonomskih reformi Evropskoj komisiji krajem januara svake godine. Na osnovu procjene Komisije i Evropske centralne banke (ECB), program razmatraju države-članice EU”, precizirao je Orav.
Države članice u formatu Savjeta ministara finansija i ekonomije EU zajedno sa crnogorskim vlastima dogovaraju prioritete ekonomske politike za predstojećih 12 mjeseci.
“Time što sprovode smjernice politike za makroekonomska, fiskalna i strukturna pitanja, države pokušavaju da riješe identifikovane privredne slabosti, poboljšaju konkurentnost, uklone prepreke za rast i da idu u pravcu ispunjavanja ekonomskih kriterijuma za pridruživanje”, zaključio je Orav.
Bonus video:
