Kada su još prije devet godina Crna Gora i SAD potpisale Sporazum o članu 98 Rimskog Statuta, kojim se naša zemlja obavezala da Međunarodnom krivicnom sudu neće izručivati američke državljane, koji bi bili optuženi za genocid, ratne i zločine protiv čovječnosti, usprotivili su se stručnjaci, upozoravajući da to može biti prepreka ka članstvu u EU. Istovremeno, Brisel je poručio da se taj dio Ugovora mora mijenjati jer nije usklađen sa evropskim pozicijama, pošto, osim diplomatskog i vojnog osoblja, omogućava i neizručivanje privatnih lica, sa američkim državljanstvom.
Sada, kada je Crna Gora na pragu punopravnog članstva u NATO, iz Atlantskog saveza uvjeravaju da sporni Ugovor o neizručivanju ne može biti smetnja za evropske integracije.
"Apsolutno ne vidim mjesta za takve teze i za takve tvrdnje i siguran sam da jedan takav sporazum ne može biti apsolutno nikakva prepreka članstvu Crne Gore u EU. Ako eventualno u određenom momentu taj sporazum bude predstavljao prijetnju, i na neki način prepreku za članstvo Crne Gore u EU da će se naći, siguran sam, adekvatno rješenje", kazao je Savo Kentera iz Atlantskog saveza Crne Gore.
Kada i kako vide rješenje ovog problema danas TV "Vijesti" nije uspjela da sazna iz Vladinih resora. Ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović nije u Crnoj Gori, dok ministar odbrane Predrag Bošković danas nije imao vremena, poručujući da ce na naša pitanja odgovoriti drugom prilikom.
A da će Crna Gora ovo pitanje morati da rješava tokom pregovora o pristupanju Uniji Pejović je priznao jos prije četiri godine, u emisiji Euritmija na TV "Vijesti", koja se bavila procesom evropskih integracija
"Ono što ćemo mi u narednim godinama raditi jeste da do samog pristupanja vidimo koji je najbolji način da se riješi ovo pitanje i na tome ćemo raditi zajedno sa EU. Ovo nije jedno od težih pitanja i tako ga ne tretiraju", rekao je Pejović.
Da će Crna Gora ipak morati da odgovori na zahtjev Brisela, ako želi da postane članica EU, najjbolje govori primjer Rumunije koja je bila potpisala Ugovor u vezi sa članom 98 Rimskog statuta, ali je njegova ratifikacija obustavljena, nakon što je trebalo da pristupi Uniji. Ostale članice Unije, uključujući Sloveniju i Hrvatsku, ovaj ugovor nijesu potpisale. Napominjući da ni Crna Gora to nije morala, Kentera smatra da je sada rano govoriti o eventualnom raskidu tog Ugovora.
"Ništa ne morate danas da uradite ako ne želite, ali je u našem interesu bilo da ga potpišemo. Mislim da je suviše rano još govoriti o tim stvarima, radije bih sačekao da mi budemo na pragu članstva u EU pa da onda vidimo šta je sve potrebno", kazao je Kentera.
Ugovor o članu 98 sastoji se od dvije diplomatske note i može se mijenjati, pa su stručnjaci ranije sugerisali kako bi brisanjem spornih djelova Crna Gora možda mogla zadržati taj dokument, koji je sa Amerikom potpisalo 120 zemalja, a iz našeg okruzenja tu su BIH, Albanija, Makedonija. Prilikom potpisivanja ovog Ugovora objasnjenje vlasti je bilo da bi nam američka administracija uskratila pomoć, ukoliko ne bismo imali taj i SOFA sporazum, koji se takođe odnosi na saradnju vojnih snaga dvije države.
Bonus video:
