Nikšić: Negativan prirodni priraštaj bilježi se godinama unazad

Iako se natalitetom odavno ne možemo pohvaliti, u nikšićkom porodilištu kažu da je u prvim mjesecima zaplakalo više beba nego u isto vrijeme prošle godine, te da su navikli da ih godišnje između 750 i 800 dođe na svijet
293 pregleda 2 komentar(a)
Nikšić grad, Foto: Svetlana Mandić
Nikšić grad, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 15.04.2017. 17:29h

Ako se po jutru dan poznaje - za Nikšić će ovo biti loša godina, budući da je počela bijelom kugom. Podaci Monstata kažu da je u januaru broj rođenih za 26 manji od broja umrlih, ali da crna statistika nije zaobišla ni još 19 crnogorskih opština. Negativan prirodni priraštaj bilježi se godinama unazad, ali izgleda da se crvena lampica kod onih koji bi trebalo da vode populacionu politiku sporo pali. Sociolozi smatraju da je glavni krivac za reproduktivnu krizu ekonomska nestabilnost.

"Ona je produkovala dosta egzistencijalne bijede, siromaštva, depresivnosti, apatije, besmislenosti", kazala je soicološkinja Ljiljana Vujadinović.

Bez posla i plate - nema planiranja porodice i roditeljstva, sigurni su u Uniji slobodnih sindikata, odakle podsjećaju da Nikšić dijeli sudbinu osalih gradova, gdje veliki broj mladih koji su u radnom i reproduktivnom naponu ili sjedi kući ili radi za džeparac.

"Imamo situaciju da desetine hiljada zaposlenih radi za zarade od 193 do 250 eura i ako bračni par mjesečno zaradi manje od 500 eura nije teško zaključiti koliko su oni stimulisani da rađaju djecu i stvaraju sirotinju", kazao je Aleksa Marojeić iz Unije slobodnih sindikata.

Da je hodnicima nikšićkih osnovnih škola nekad trčkaralo mnogo više prvaka nego poslednjih 10 i15 godina, potvrda su najviše tri odjeljenja po generaciji i to u ustanovama koje su u užem dijelu grada. Iz Udruženja Roditelji kažu da žene zaposlene na određeno kada zatrudne obično računaju na otkaz.

"Kada kaže poslodavcu da je trudna, taj ugovor ne bude produžen i ona ostaje ne samo bez posla, nego i bez zdravstvene zaštite koja joj je prijeko potrebna tokom trudnoće", kazala je Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me

"Položaj žena je gotovo nepodnošljiv kada je u pitanju zaštita njihovih prava po osnovu rada", rekao je Marojević.

Iako se natalitetom odavno ne možemo pohvaliti, u nikšićkom porodilištu kažu da je u prvim mjesecima zaplakalo više beba nego u isto vrijeme prošle godine, te da su navikli da ih godišnje između 750 i 800 dođe na svijet. Pamte i godinu kad su imali najviše posla.

"1992. godina kad je u našem gradu rođena 1271 beba, međutim na to su uticali drugi razlozi. To su bile ratne godine, tako da na broj porođaja kod nas, ali i u drugim sredinama utiču i demografski razlozi, socio- ekonomski", rekao je Milan Knežević, ginekolog Opšte bolnice Nikšić

Da se Nikšiću udahne život, odnosno rađaju djeca, ali i da se iz njega ne iseljava - što je takođe obilježje posljednjih godina, naši sagovornici imaju predloge.

"Od dječijih dodataka do podrške u udžbenicima, podrđkama u naknadama za sve novorođene bebe. Od takvih načina do produženih boravaka, adekvatno obezbijeđenih vrtića", kazala je Mihailović.

"Francuski model jer tamo svaka žena koja rodi 4 ili više djece za svako dijete ima po dvije godine penzionog staža koje ulaze u osnov za utvrđivanje penzije. To je i za nas bio najprihvatljiviji model", rekao je Marojević.

Marojević poručuje da je aktuelni zakon o majkama u osnovi značio nešto potpuno drugo i da bi dao rezultate da nije politički iskarikiran. (U situaciji u kojoj mortalitet prevagne nad natalitetom, smatra da treba preispitati ko i kako brine o našem zdravlju, što vezuje za procjenu da je zdravstveni sistem u Crnoj Gori najlošiji u Evropi.)izbaciti u zagradi

Bonus video: