Na osnovu kojih kriterijuma se prosječan srpski ili crnogorski birač opredjeljuje kada bira političkog lidera - to je pitanje koje je Televizija "Vijesti" postavila političkim analitičarima u Srbiji i Crnoj Gori.
Njihova ključna konstatacija je da srpski baš kao i crnogorski birači vole i podržavaju autoritarne lidere, a proći će još vremena do trenutka kada ćemo se rukovoditi isključivo razumom, a ne emocijama.
Srpski birači čini se nikada nisu imali raznolikiju ponudu na glasačkom listiću.
Izbor se proteže od premijera Aleksandra Vučića i bivšeg ombudsmana Saše Jankovića do imaginarnog lika Ljubiše Belog Preletačevića.
Novinar lista Danas Zoran Panović, ocjenjuje da ovako šarena ponuda na glasačkom listiću postoji sa razlogom. Kao opravdanje navodi rezultate nedavno objavljenog istraživanja agencije Demostat koje pokazuje da je u Srbiji četiri petine glasača autoritarno raspoloženo.
"Od šest ljudi koje vi sretnete, njih pet su autoritarno raspoloženi. To znači da jednostavno takav tip prosječnog građanina Srbije prevazilazi broj pristalica partija za koje smatramo da njeguju autoritarnu političku kulturu. Autoritrna politička kultura podrazumijeva odličan ambijent za stvaranja velikog vođe i mislim da to Aleksandar Vučić vrlo vješto koristi u svojoj kampanji politici", kazao je Panović.
Istraživanje Demostata pokazuje i krizu političkih partija. To je razlog, kaže Panović zašto su Jeremić i Janković nastupili kao nestranački kandidati. Ljubiša Beli Preletačević predstavlja primjer anti politike.
Postavlja se pitanje kakvog lidera želi jedan prosječan birač u Srbiji, pa i Crnoj Gori ?
"Suočavamo se sa jednim prilično značajnim trendom u kom populizam uzima značaj sa jednim trendom i gdje više nije važno kako ćete obećanje dati jer niko ne očekuje da ga ispunite makar ne do kraja i mislim da je imaginarni lik koji učestvuje na izborima u Srbiji to dobro rekao. Ja lažem svoje birače , oni očekuju od mene da lažem i oni komuniciraju odlično", istakao je Zlatko Vujović, politički analitičar.
Ponašanje srpskih birača, može se podvesti u kategoriju prosječnog glasača na Balkanu smatra Vujović.
"Možemo reći da je jedna karakteristika balkanskog birača i birača u bivšoj Jugoslaviji da voli da ima snažnog lidera koga će podržati i za kim će ići", kazao je Vujović.
Za razliku od birača u zapadnoj Evropi, balkanski birači i dalje odluke donose emocijama.
A šta je potrebno da se desi kako bi balkanski birači svoje odluke počeli da donose razumom a ne emocijama.
"Teško trebaće vrijeme da prođe da bismo dobili u punoj mjeri racionalnog birača. Vidimo u slučaju Hrvatske, zemlja je u Evropskoj uniji i dalje dominiraju političke teme tipa partizani, ustaše. Nisu daleko odmakli u zadnjih 25 godina iako su članica EU", kazao je Vujović.
"Najbitnije da se situacija kada će se pojaviti neka vrsta političara ili lidera koji će imati svijest o politici kao opštem dobru i etici uvjerenja koja nudi etiku odgovornosti", rekao je Panović.
Vujović ocjenjuje da birače koji insistiraju na odgovornim liderima, možemo očekivati tek sazrijevanjem nove generacije.
Bonus video:
