Londonski Ekonomist više od deceniju radi istraživanje koje se bavi nivoom demokratije u zemljama širom svijeta. Na spisku istraživanja nalazi se 167 zemalja, koje se ocjenjuju od 0 do 10, po čak 60 kriterijuma, među kojima su vladavina prava, sloboda govora I medija, izborni proces… Ocjena koju smo dobili ove godine je 5, ali ova petica nije odlična.
Ona je samo pokazatelj da pripadamo tzv. hibridnim režimima .
“Ti hibridni režimi, makar u tom istraživanju Ekonomista se definišu kao države, koje imaju određen neregularnosti tokom izbornog dana u samom izbornom procesu, gdje se bilježi pritisak na medije , kritički orjentisane nevladine organizacije, gdje imamo problem sa korupcijom i manjkavost nezavisnosti sudstva i pravosudnih organa. Tako da sve u svemu, to nije dobra stvar", kazao je Damir Nikočević iz CGO.
U regionu, samo Makedonija i BiH imaju gori indeks od nas.
“Al, i to je dovoljna opomena da su tu države koje imaju tešku unutrašnju krizu, poput Makedonije, koja je to pokušala da riješi parlamentarnim izborima, ili Bosne i Hercegovine koja je podijeljena po nacionalnom ključu", dodao je Nikočević.
Pad demokratskih vrijednosti i rast nepovjerenja u institucije u Crnoj Gori, svrstavaju našu zemlju u grupu kvazi-demokratija, smatraju u SDP. Oni pojašnjavaju da hibridne režime karakteriše podjela na prijatelje i neprijatelje države, zatvorenost i isključivost, netolerancija i osvetoljubivost prema neistomišljenicima.
U DPS danas nijesu željeli da komentarišu ovaj izvještaj. Lider LP, članice vladajuće koalicije, Andrija Popović saglasan je sa ocjenom da je zabrinjavajuće stanje demokratičnosti u Crnoj Gori.
“Ono što još više brine je da je nivo demokratičnosti kod nas na najvišem nivou bio u godini referenduma 2006. godine i od tada ima trend pada. Nimalo nije utješno za nas što i ostale države regiona imaju u glavnom pad i negativan trend, i to je još jedan pokazatelj da se i u Crnoj Gori, ali i regionu teško prima vladavina prava i demokratija”.
Prema indeksu demokratičnosti, u istraživanju Ekonomista, zemlje se inače dijele u četiri grupe, autoritarno društvo, "hibridni režim", odnosno neliberalna demokratija, nepotpuna demokratija i potpuna demokratija.
Najveću demokratičnost na svijetu imaju Kanada, Švedska, Norveška, Švajcarska, Danska, Finska i Australija, kao i Island i Republika Irska.
Bonus video:
