Crna Gora otvaranjem poglavlja 27 preuzima odgovornost za oblast zaštite životne sredine i pokazuje da je spremna da upravlja tom oblašću na održiv način, ocijenjeno je iz nevladine organizacije Bird Life.
Izvršna direktorica Bird Life, Patricia Zurita, kazala je da je otvaranje poglavlja 27 fenomenalana prilika za Crnu Goru da postane dio šire zajednice, na neki način i same planete.
Prema njenim riječima, životna sredina ne poznaje nikakve granice, jer ptice kada lete ne znaju jesu li u jednoj zemlji ili drugoj, ne trebaju im pasoši i vize kao ljudima.
“Dakle, na neki način, Crna Gora otvaranjem ovog poglavlja preuzima odgovornost za ovu oblast i pokazuje svijetu da je spremna da postene globalni građanin, odnosno da upravlja tom oblašću na održiv način”, kazala je Zurita agenciji MINA.
Regionalni direktor Bird Life, Angelo Kaserta, kazao je da su EU integracije u oblasti zaštite životne sredine prilika da država postane dio grupe zemalja koje su vodeće ili najbolje u svijetu kada je u pitanju zaštita prirode, ali ne samo zaštita prirode već i razvoj biznisa na održiv način.
“To je nešto što je potvrđeno i kroz Direktivu o pticama i Direktivu o zaštiti prirode koje je nedavno potvrdila Evropska komisija kao kompatabilne sa održivim biznisom, odnosno poslovnim praksama, što znači da se na taj način može i dalje raditi kako bi se izbjegle izmjene tih direktiva”, pojasnio je Kaserta.
On je kazao da je Direktiva o pticama temelj zakonodavstva kada je u pitanju zaštita životne sredine iz razloga što je to prvi dokument u oblasti zaštite prirode u EU, usvojena prije 30-ak godina.
“Ali kako se ona odnosi samo na određene vrste ptica, posle nje je usvojena Direktiva o staništima kao širi okvir i one zajedno čine mrežu Natura 2000 i predstavljaju temelj zaštite životne sredine u EU”, precizirao je Kaserta.
On je pojasnio da, kada je u pitanju situacija u Crnoj Gori, ulcinjska solana predstavlja nevjerovatno prirodno stanište ptica, i stanica je prilikom njihovih migracija.
“Podaci o pticama su najbolji podaci o životnoj sredini, jer se na osnovu njih zaključuje i stanje u oblasti životne sredine – ako su ptice zdrave i ako ih ima u dovoljnom broju to govori o zdravoj životnoj sredini, a ako to nije slučaj onda to može ukazati na određene probleme u tom smislu”, ističe Kaserta.
To u Crnoj Gori, dodao je, prati Centar za zaštitu i proučavanje ptica.
“Oni prate situaciju kada su u pitanju populacije ptica i područja na kojima su one prisutne i nastoji da ta područja zaštite”, naveo je Kaserta.
Zurita je dodala da je solana za ptice isto što i aerodrom Hitro za Evropu i putnike.
“U toj analaogiji solana predstavlja stanicu na putu migracija ptica iz Sibira i čitave Evrope prema Africi i to je mjesto na kom ptice “pune enegriju” prije dalekog puta”, navodi Zurita.
Ona ističe da bi u slučaju da se solana ne zaštiti na pravi način, populacija ptica ubrzo bila smanjena i ptice bi se ugrozile.
“To ne važi samo za ptice iz Crne Gore već i iz čitave Evrope - potrebno je zaštiti tok vode i obezbijediti dotok slane vode, jer se to trenutno ne radi na adekvatan način. Ta je voda više slatka nego slana.
Rezultat toga je mnogo više komaraca što će negativno uticati i na turizam u tom području”, smatra Zurita.
Ona pojašnava da se broj ptica koje žive u slanim područjima, odnosno one kojima treba slano područje, smanjuje na račun onih koje više koriste slatku vodu, tako da je veliki rizik da se neke prelijepe ptice kao što su flamingosi i pelikani i druge rijetke vrste ugroze i da im se populacija smanji zbog neadekvatnog upravljanja.
“Neophodno je učiniti što više u zaštiti solane”, istakla je Zurita.
Ona je ukazala da potencijalno pretvaranje solane u turistčki resort, luksuznu plažu ili tome slično ne bi donijelo ništa dobro Crnoj Gori, jer takvi resorti postoje svuda u svijetu. “A sa druge strane, solana je važna ne samo iz ugla zaštite ptica već i kao tuistički potencijal Crne Gore”
“Za razliku od tih resorta i turističkih komleksa koji postoje svuda u svijetu, solana, ovakva kakva je, jedinstven je primjer u Evropi i turisti će doći da vide flamingose. Ne postoji drugo mjesto u Evropi gdje možete da vidite brojne vrste ptica”, kazala je Zurita.
To je, kako je rekla, nešto jedinstvo što se može valorozovati.
Komentarišući kampanju evropskih nevladinih organzacija (NVO) čiji je cilj bio sprječavanje izmjena Direktive o pticama, Zurita je kazala da je ta inicijativa bila veoma značajna.
“Time se pokazalo da organizacije civilnog društva mogu upozoriti građane, skrenuti im pažnju, reći im kako da zaštite prirodu i to je nešto što je tako i na nivou EU i na globalnom nivou, jer zajedno možemo ostvariti veliki napredak u tom smislu”, kazala je Zurita.
Kaserta je dodao da je to bila provjera sposobnosti, kapaciteta i valjanosti Direktive o pticama.
“Učestvovali smo u tom projektu koji je trajao gotovo dvije godine uz brojne studije slučaja i nalaze koje su rađene. NVO nijesu bile same u tim naporima, već smo imali partnerstvo i široku koaliciju sa biznis sektoriom, a podržala nas je i njemačka Vlada, Evropski parlament…”, naveo je Kaserta.
On je rekao da bi u integracijama EU kod Crne Gore prioritet trebalo da bude zaštita životne sredine kao i vladavina prava koja je fudamentalna kao i jačanje civilnog društva,
“Jer ukoliko imate zdrave NVO i zdravu demokratiju, onda imati zdravu državu”, smatra Kaserta.
Tekst je dio projekta "Jačanje kapaciteta za bolju životnu sredinu u Crnoj Gori" kojji realizuje nevladina organizacija Green Home a koji se finansira od strane Evropske unije kroz predpristupnu IPA podršku.
Bonus video:
