Na Zapadnom Balkanu u proteklim godinama zabilježen je alarmantan porast temperature, pokazuje Studija o klimatskim promjenama.
Analiza ukazuje da je temperatura porasla za 1,2 stepena, a da će do kraja vijeka i premašiti rast od pet stepeni, u zavisnosti od rezultata globalnih nastojanja da se smanji emisija štetnih gasova.
Savjet za regionalnu saradnju koji je uradio studiju navodi da će rast temperature najveći uticaj imati na poljoprivredu, šumarstvo, vodne resurse i zdravlje ljudi.
Na alarmantan porast temperature ukazuje i Studija o klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu. Temperatura u cijelom regionu u proteklih 13 godina porasla je za 1,2 stepena Celzijusa. Neminovno će rasti za 1,7 do četiri, a do kraja vijeka premašiće i pet stepeni u zavisnosti od toga kakve će rezultate dati globalna nastojanja da se smanji emisija štetnih gasova.
"To nije prva studija koja se time bavi, ne odudara od onih koje su ranije objavljene. Ona je u fokus stavila naš region", rekao je Dušan Pavićević, meteorolog.
Analiza klimatskih promjena za Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Kosovo i Albaniju, koju je radio Savjet za regionalnu saradnju iz Sarajeva, pokazala je i u kojim sektorima će se najviše osjetiti njihov uticaj. Rast temperature najviše traga ostaviće na zdravlje ljudi, poljoprivredu, šumarstvo i vodne resurse.
Lošija hrana, propadanje šuma, manjak vode za piće, sve češći toplotni udari ali i prodor zaraznih bolesti, samo su neke od mogućih posljedica.
Očekivanja su da će se ljeto produžiti za jedan do dva mjeseca u periodu od skore budućnosti do kraja vijeka. Do 2035. u Podgorici će porasti broj vrelih dana.
Broj veoma vrućih dana će se povećati za pet do 10 i sa većim značajnim vrijednostima u nekim područjima - u primorskoj oblasti Albanije, podgoričkoj regiji u Crnoj Gori, Makedoniji, sjevernoj i centralnoj Srbiji, i u nekim djelovima Bosne i Hercegovine.
U studiji su navedene i preporuke za rješavanje problema klimatskih promjena. Najvažnija je da se osigura ljudsko zdravlje, bezbjednost i kvalitet života, primjenom sistema upozorenja, širenjem informacija i uz spremnost javnosti da se uz podršku vladinih institucija nosi sa rizikom od katastrofa.
Bonus video:
