Broj namjernih abortusa u Crnoj Gori u konstantnom je padu od 2015. godine, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje koji obuhvataju sve javne zdravstvene ustanove, i samo jednu privatnu.
Tako je prošle godine, prema nalazu Instituta,u državnim zdravstvenim ustanovama, obavljeno 637 abortusa.
Ginekolozi, upozoravaju da, ako se imaju u vidu demografske prilike, to međutim nije zanemarljiv broj
“S obzirom na negativan prirodni priraštaj u Crnoj Gori , svakako je to veliki broj. U regionu je broj isti procentualno u odnosu na broj stanovnika, dok u Evropi, koliko sam uspjela da istražim, pogotovo u Istočnoj Evropi dolazi do pada ukupnog broja izvršenih artificijelnih pobačaja", kazala je za TV Vijesti Emira Kalamperović Pelinković, ginekolog u KCCG.
Za privatne ginekološke ordinacije nema podataka o broju abortusa na nivou godine, ali je od ranije poznato da se u njima obavi značajan broj ovih intervencija. Mada su cijene operacije više, veća je i mogućnost zaštitite privatnosti .To u patrijarhalnom društvu kao što je crnogorsko i dalje presuđuje da se žene opredijele gdje će uraditi ovu ginekološku intervenciju.
U jednoj privatnoj ordinaciji kazali su nam da obavljaju gotovo tri puta manje abortusa u odnosu na prije pet godina.
"Razlog pretpostavljam da je u boljoj edukaciji omladine", navodi Nikola Stanišić, ginekolog u privatnoj ustanovi.
Stanišić ističe kako ovo ne mora da znači da raste broj ilegalno obavljenih abortusa.
" Ne vjerujem da igdje u Crnoj Gori ima da se odradi tako. Nemate potrebu, što biste išli tamo kad ovdje dođete za relativno mali novac da prekinete trudnoću u savršenim uslovima", dodaje on.
Isto tvrde i ginekolozi koji rade u javnom zdravstvenom sistemu.
"Niko od ljekara nije raspoložen da uradi tako nešto, zato što mu to neka profesionalna etika ne dozvoljava i mislim da apsolutno nije bezbjedno za ženu", kaže Kalamperović Pelinković.
Za abortus je u interventnoj ambulanti Kliničkog centra CG potrebno izdvojiti od 30 do 80 eura, u zavisnosti od anestezije, a u privatnim od 150 do 240.
Ipak, poručuju ljekari, zdravstvene vlasti moraju biti jos aktivnije u ovoj oblasti.
“Mislim da bi generalno seksualno obrazovanje u školama moglo da bude jako korisno u cilju seksualnog ponašanja individue”, dodaje Kalamperović Pelinković.
Iz Instituta za javno zdravlje ukazuju da je mladi danas sve ranije stupaju u seksualne odnose, zbog čega preporučuju da se predmet Zdravi stilovi života, uvede kao obavezan u sve školske kurikulume za osnovne i srednje škole.
Bonus video:
