Veliki broj ubistava u Crnoj Gori pa i ova posljednja možda se ne bi desila kada bi država imala manju toleranciju na brojne građane koji nelegalno nose oružje. Policija je u prethodne dvije godine podnijela više od 500 krivičnih prijava zbog nedozvoljenog držanja oružja ali je samo mali broj onih koji su zbog toga završili u zatvoru.
Možda je krajnje vrijeme da država osmisli ozbiljnu strategiju kojom bi pokušala da konačno stane na put ilegalnom naoružavanju građana.
Naoružani u kafićima
Ni Mašan Čogurić, dvadesetdvogodišnjak iz Podgorice, prošle subote najvjerovatnije ne bi ubio braću Davorina i Danijela Ćulafića. Čogurić, naravno, nije imao dozvolu za oružje kojim je odlučio da prekrati kafansku svađu.
No on nije jedini jer veliki broj mladića, bez straha da će biti uhapšeni, naoružani izlaze u grad i sjede po kafićima i diskotekama. To potvrđuju i podaci policije da je za dvije godine podnijeto čak više od pet stotina krivičnih prijava zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Portparolka Uprave policije Tamara Popović kazala je za TV Vijesti:
"Tokom 2012. godine registrovano 212 krivičnih djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Nadležnim tužiocima podnijeli 150 krivičnih prijava protiv 179 lica:
- 167 muških
- 8 ženskih
- 4 maloljetna lica
Prošle godine registrovano 313 krivičnih djela nedozvoljeno držanje oružja i ekpslozivnih materija. Nadležnim tužiocima podnijeto 241 krivična prijava protiv 257 lica:
- 248 muških
- 6 ženskih
- 3 maloljetna lica
Još poražavajući je podatak da je u tom periodu zaplijenjeno skoro 800 komada vatrenog oružja.
"Tokom prošle godine policija je od građana, po raznim osnovama među kojima i zbog sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, oduzela 820 komada oružja, od čega 411 komada vatrenog oružja i 409 komada ostalog oružja. Godinu ranije policija je od građana oduzela 627 komada oružja, od čega 319 komada vatrenog oružja i 308 komada ostalog oružja", saopštila je Popović.
Kako je to utvrđeno zakonom, policija prijave podnosi nadležnom tužiocu koji odlučuje o podizanju optužnice. Većina slučajeva završi na sudu čije konačne odluke teško da mogu zastrašiti građane.
Dio optuženih bude oslobođen krivice, dio novčano kažnjen, tek mali je broj onih koji su zbog nošenja oružja kažnjeni zatvorom. Većina izrečenih zatvorskih kazni je ispod minimalne.
Po zakonu za ovo krivično djelo najteža je kazna tri godina, ali se crnogorske sudije, uvažavajući sve olakšavajuće okolnosti, najčešće odlučuju da optuženima izreknu kaznu od svega 30 dana robije.
Koliko oružja ima u posjedu građana Crne Gore niko ne zna i o brojci se samo nagađa. Po podacima MUP-a svaki osmi punoljetni građanin ima dozvolu.
"Kada je riječ o fizičkim licima u Crnoj Gori onih koji su registrovani za nošenje oružja ima 62.119. Najviše ih je u Podgorici 13.154 zatim u Nikšiću 5.459 a potom u Baru gdje je registrovano 4.781 vlasnik oružja. Najmanje je registrovanih u Pužinama gdje taj broj iznosi 365", kazala je za TV Vijesti savjetnica za medije MUP-a Marina Miketić-Nikolić.
Ono što je svakom jasno, pa i nadležnima, je da je odnos između broja dozvola za posjedovanje oružja i broja komada oružja kod crnogorskih građana i te kako nesrazmjeran.
Dijelom se Crnogorci vade na tradiciju, jer su vazda „ljubili oružje“, dijelom krive ratove devedesetih zbog kojih je skoro svaka kuća tih godina bila do zuba naoružana, ali svakako mora biti i odgovornosti institucija koje očigledno za sada ne uspijevaju da pronađu adekvatan model kako bi se građanima Crne Gore stalo na put i onemogućilo naoružavanje.
Cijana koju plaćamo je visoka.
Galerija
Bonus video:
