"Ova pruga ima izuzetno veliki ekonomski značaj", govorio je 2011. godine tadašnji ministar saobraćaja Andrija Lompar, tokom radova na pruzi Nikšić-Podgorica opravdavajući ulaganje od 70 miliona eura. Danas, šest godina od kada je pušten teretni, a potom i putnički saobraćaj, Željeznička infrastruktura Crne Gore bilježi velike gubitke od ove pruge.
"U 2017. godini fakturisani prihodi za teretni saobraćaj od operatera preduzeća Montekargo iznosili su 187.367 eura, a za putnički saobraćaj od Željezničkog prevoza Crne Gore 26.006 eura. Ukupni rashodi za građevinsko i elektro održavanje prošle godine iznosili su 864.936 eura", saopšteno je iz ŽICG.
Dakle, prošle godine su rashodi ŽICG četiri puta bili veći od prihoda, dok je situacija u 2018. još gora, jer su u prvih deset mjeseci rashodi od pruge NK-PG čak sedam puta veći od prihoda.
"U prvih deset mjeseci 2018. godini fakturisani prihodi za teretni saobraćaj od operatera preduzeća Montekargo iznose 86.745 eura, a za putnički saobraćaj od Željezničkog prevoza Crne Gore 19.737 eura. Ukupni rashodi za građevinsko i elektro održavanje u 2018. do sada iznose 771.149 eura", rekli su iz ŽICG.
Da situacija neće biti bolja do kraja godine, govori to što pruga već nekoliko dana ne radi.
Željeznički saobraćaj na relaciji Podgorica - Nikšić u prekidu je od srijede veče, kada je tokom izvođenja građevinskih radova na uklanjanju putnog prelaza Ždrebaonik kod Danilovgrada, došlo do odrona zemljišta. Kada će saobraćaj opet biti uspostavljen, nadležni još ne znaju.
Zdenka Popović iz Demokrata, pažljivo prati dešavanja u željezničkoj infrastrukturi. Smatra da pruga nije rentabilna, jer je sve manje robnog tereta.
"Nikšić više nije industrijski i privredni gigant kakav je nekad bio. Nikšić je bio metropola privrede i priznat u regionu kao industrijski centar. Promijenile su se okolnosti. Sve se svelo na prevoz putnika", kazala je Popović.
Iz Ministarstva saobraćaja nijesu odgovarali na naša pitanja o rentabilnosti ove pruge, dok su iz Željezničkog prevoza potvrdili da su troškovi veći od zarade, te da manjak prihoda pokriva država, jer građanima pružaju usluge od javnog interesa. I Popović smatra da je javni interes da željeznica povezuje dva najveća grada u Crnoj Gori dok odgovornost zbog nerentabilnosti pripisuje rukovodiocima u željeznici.
"Ako imate u Željeznici Crne Gore četiri uprave, četiri borda direktora, menadžerske timove, ogromne plate, menadžerske dodatke, pa su ti ljudi tražili ogromne otpremnine, automobile. Znači, ne može se sve", kazala je Popović.
Da poslovanje ŽICG ne zavisi samo od pruge Nikšić – Podgorica gdje se enormni gubici iz godine u godinu povećavaju, govori podatak da je to preduzeće na kraju trećeg kvartala ove godine imalo dobit od 382 hiljade eura.
Bonus video:
