Urednik portala Raskrinkavanje: Partije u kampanjama koriste lažne vijesti - Vijesti.me
KREDIBILNI MEDIJI SVE UGROŽENIJI

Urednik portala Raskrinkavanje: Partije u kampanjama koriste lažne vijesti

Darko Brkan tvrdi da su dezinformacije sve prisutnije u regionalnim medijima

Brkan
Brkan (Foto: CIS.ba)

Političke partije sve češće koriste širenje lažnih vijesti tokom izbornih kampanja, tvrdi urednik portala Raskrinkavanje, Darko Brkan.

On je u razgovoru za “Vijesti“ kazao da politiičke partije najčešće šire dezinformacije pokretanjem anonimnih portala, od kojih vijesti često preuzimaju i regionalni mediji.

“Mi smo u predizborno vrijeme imali cijelu seriju članaka o predizbornim dezinformacijama koje su koristile ili partije ili njima bliski ljudi da utiču na javnost. A gotovo na dnevnoj bazi provjeravamo članke za koje je evidentna politička pristrasnost. Sve to navodi na zaključak da je povezanost političkih partija sa medijima, kako javnim tako privatnim, pa i onim anonimnima, veoma evidentna. U nekim slučajevima imamo jasne aktivnosti pokretanja anonimnih portala koji se bave isključivo proizvodnjom dezinformacija u korist ili protiv pojedinih partija ili političara“, kazao je Brkan.

U zemljama regiona sve je prisutniji problem širenja lažnih vijesti. Kolike su zaista razmjere tog problema?

Problem lažnih vijesti i dezinformacija je globalan. Količina medija i vijesti, kao i količina onoga što izgleda kao medij i vijest je tolika da je mnogo veća šansa da ćemo naići na medijski izvještaj koji nije napisan od strane onoga koji ga je objavio nego suprotno. Sve su to preduslovi da bi problem poprimio ove razmjere, regionalno i globalno, a motivi za proizvodnju takvog sadržaja su novac, uticaj ili posljedica nenamjerne greške. Možda je najbolje ilustrovati razmjeru problema, bar u regionalnim okvirima, činjenicom da nakon nepune dvije godine rada platforme Raskrinkavanje.ba u bazi imamo preko 1.500 medija, a jedini način da se dođe u bazu je da smo dokazali da je medij objavio bar jednu medijsku manipulaciju.

Brkan
Brkan(Foto: Privatna arhiva)

Nedavno ste izjavili da postoji cijela mreža domaćih i glasila iz okruženja koja organizovano šire lažne vijesti. Na koji način oni sarađuju i koji su među njima najuticajniji?

Raskrinkavanje je napravilo studiju o dezinformacijama u BiH. Jedna od stvari koju smo ispitali studijom je da vidimo postoje li veze između pojedinih medija i da li postoje pravilnosti u širenju dezinformacija. Korištenjem naprednih algoritama na preko 500.000 veza između medija u našoj bazi, našli smo da su najjače međusobne veze između 29 medija, te da se jako veliki broj istih dezinformacija proširio kroz tu mrežu. Tu imamo 14 medija iz BiH (uglavnom iz Republike Srpske) i 15 medija iz Srbije. Među njima su Radio-televizija Republike Srpske, novinska agencija SRNA, Alternativna televizija iz BiH, te Sputnjik, RTS, Informer i Kurir. Ovo istraživanje se isključivo bavilo time da su mediji više puta prenosili istu dezinformaciju, dok su konkretne metode saradnje i povezanosti nešto što tek treba dodatno istražiti.

Smatrate li da su društvene mreže ugrozile mainstream medije, s obzirom da se čitaoci sve češće informišu preko mreža?

Odnos medija i društvenih mreža je vrlo kompleksan. Sa jedne strane, neki od medija ne bi mogli da opstanu da nije društvenih mreža, dok drugi upravo zbog njihovog jačanja imaju problem da se održe u životu. Ono što je najdiskutabilnije jeste kolika je i kakva uloga društvenih mreža i velikih tehnoloških kompanija u obezbjeđivanju kredibilnosti informacija. U regionu se još uvijek jako malo radi na tome. Postoji veliki broj portala kojima je dezinformacija i naplaćivanje reklama od kompanija model poslovanja, a još uvijek nemamo konsolidovane akcije tehnoloških kompanija na rješavanju toga. Programi kao ‘Third Party Fact-checking’ program Facebooka, još nisu zaživjeli kod nas, tako da je borba protiv dezinformacija od strane tehnoloških kompanija još uvijek u povojima u regionu. Novinarstvo će morati da se transformiše kako bi išlo u korak sa tehnologijom, a da li će to unaprijediti ili unazaditi novinarsku profesiju, ostaje da se vidi.

Kredibilni mediji sve ugroženiji

S obzirom da se portali takmiče ko će prije prenijeti informaciju, mislite li da to tjera novinare da informacije manje provjeravaju prije objavljivanja?

Apsolutno. Jedan od najvećih problema sa kredibilitetom medija je da se trenutno veliki procenat medijskog sadržaja, posebno online, prenosi, a vrlo rijetko ili nikako provjerava. Novinari pod pritiskom dnevnih normi objave, ne provjeravaju informacije i objavljuju vijesti na traci. Jedini lijek za to je da čitaoci uz pomoć organizacija i portala specijalizovanih za provjeru činjenica, počnu zahtijevati kvalitet informacija. Na taj način mogu da dovedu do toga da samo kredibilni mediji koji ozbiljno provjeravaju informacije prije objave, mogu opstati na tržistu. Ovo bi trebalo dovesti do toga da etablirani mediji lakše opstaju na tržistu i dolaze do većeg broja čitalaca. Nažalost, trenutno imamo na snazi i suprotni proces da pojedini etablirani mediji prihvataju biznis modele medijskih manipulacija kako bi lakše dolazili do čitalaca i klikova.


Vidi sve komentare