EVROPA I MI

Evropski plan za spoljna ulaganja

Investicioni plan za Evropu, poznatiji kao Junkerov plan , i Evropski fond za strateške investicije bili su prekretnica u našem zajedničkom odgovoru na ekonomsku krizu
58 pregleda 0 komentar(a)
EU, pare, Foto: Shutterstock
EU, pare, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 23.09.2016. 10:58h

Izazovi današnjeg doba pozivaju nas da ih rješavamo novim načinom razmišljanja. Inovacijama. Vizijom. Moramo podsticati svoj unutrašnji rast i dobrobit naših građana. Istovremeno, moramo sarađivati sa susjednim zemljama kako bismo podstakli i njihov rast, stabilnost i dobrobit. To možemo postići jedino zajedničkim radom koji uključuje javni i privatni sektor, finansijske institucije i civilno društvo. Mi kao Evropska unija sada smo primjer drugima. U vrijeme sve većih potreba i sve manjih resursa, Evropska unija je morala da osmisli nove načine za djelotvorniju upotrebu javnih sredstava. Ove nedjelje smo u tome ponovo uspjeli. Predstavili smo cjelokupnu reviziju budžeta EU u kojoj je oslobođen dodatan iznos od 6,3 milijarde eura za finansiranje prioritetnih područja do 2020, upotreba sredstava iz budžeta postaje fleksibilnija i uklanjanju se birokratske prepreke za mala i srednja preduzeća kao i za nevladine organizacije. Što je najvažnije, proširili smo garantni fond za investicije u otvaranje novih radnih mjesta u Evropi i osnivamo novi za podsticanje rasta i stabilnosti u našem susjedstvu i u Africi.

Investicioni plan za Evropu, poznatiji kao Junkerov plan , i Evropski fond za strateške investicije bili su prekretnica u našem zajedničkom odgovoru na ekonomsku krizu. Uz velika finansijska ograničenja, javno finansiranje nije bilo dovoljno za jačanje ekonomije i otvaranje radnih mjesta za naše građane. Nije nedostajalo dostupnog privatnog novca, ali ga je trebalo osloboditi. Uz međunarodne finansijske institucije, novi fond je pružio garancije za privatna ulaganja u ključne sektore, čime se ujedno i direktno pruža podrška našim malim i srednjim preduzećima.

Koristili smo finansijske instrumente i prije, ali to je bilo poput plivanja u plitkoj vodi. Ovo je bio skok u dubinu: garancije od 16 milijardi eura iz budžeta EU i dodatnih pet milijardi eura kapitala Evropske investicione banke radi podsticanja više od 315 milijardi eura investicija u Evropi.

Plan se pokazao uspješnim. Očekuje se da će u samo godinu dana više od 200. 000 malih i srednjih preduzeća od njega imati koristi. Sada želimo da udvostručimo trajanje i kapacitet finansiranja iz EFSU-a unutar Evrope jer je to pametan oblik ulaganja naših resursa. Za sada predlažemo najmanje pola biliona eura mobilizovanih investicija u pet godina sa većim akcentom na održive investicije i prekogranične projekte. Ukoliko države članice budu učestvovale, cilj udvostručenja fonda na 630 milijardi eura možemo postići i brže.

Jednako je važno što primjenjujemo isto načelo van našeg kontinenta i pokrećemo novi plan za spoljna ulaganja.

Ako pogledamo evropske susjede, vidimo regione sa velikim potencijalom čiji razvoj koče ratovi, siromaštvo, nedostatak infrastrukture i slabo upravljanje. Milioni mladih traže bolje prilike. U potrazi za njima, mnogi rizikuju živote na opasnim putovanjima prema Evropi. Ostali postaju lake mete propagande terorističkih grupa.

Evropska unija može zaustaviti te negativne trendove stimulisanjem rasta i otvaranjem radnih mjesta u širem regionu. Evropska preduzeća zapošljavaju stotine hiljada ljudi u cijelom svijetu i mnogima je data prilika da uspiju u matičnoj zemlji i tako doprinesu rješavanju jednog od temeljnih uzroka migracija.

Te investicije su temelj čvrste spoljne politike. Ali, da bi privatna preduzeća premjestila poslovanje u novu zemlju ili proširila postojeće, potrebne su im sigurnost i zaštita od finansijskih i pravnih rizika kao i od nestabilnosti.

Zato je potreban plan za spoljna ulaganja. Cilj ovog plana, koji se temelji na 1,4 milijarde EUR garancija iz budžeta EU, je da se iskoristi više od 40 milijardi eura ulaganja u susjedstvo. To je više od godišnjeg iznosa koji EU trenutno ulaže u pomoć širom svijeta. Taj iznos bi se mogao i udvostručiti ako države članice ulože jednaka sredstva kao i EU.

Evropski fond za održivi razvoj pružiće garancije privatnim investitorima za rizike sa kojima se susreću kada započinju poslovanje u zemljama u razvoju. Ne samo da će se tim garancijama promovisati pojedinačni projekti, nego i veće mogućnosti za investiranje u strateške regione ili sektore.

Načelom „sve na jednom mjestu” ohrabrićemo privatne i institucionalne investitore iz Evrope i partnerskih zemalja da kanališu svoje predloge i prikupe informacije o podsticajnim mjerama. Plan za spoljna ulaganja ponudiće tehničku pomoć radi poboljšanja kvaliteta i održivosti projekata i povećanja njihovog broja. Evropska komisija, Evropska investiciona banka i druge međunarodne finansijske institucije, uz stručno savjetovanje sa privatnim subjektima, sarađivaće na pružanju brze provjere projekata usmjerene na poslovanje.

Sprovođenje na terenu imaće snažnu podršku EU i njenih partnera. Evropska unija može da pruži globalnu pomoć i radi na poboljšanju cjelokupnog poslovnog okruženja u svakoj pojedinačnoj zemlji. Investicije će biti praćene političkim dijalogom i aktivnostima na izgradnji kapaciteta. Naše aktivnosti će biti koordinisane, u duhu naše Globalne strategije za spoljnu i bezbjednosnu politiku.

Planom za spoljna ulaganja naša politika pružanja pomoći dobila je novu dimenziju. Osim povećanja naših finansijskih obaveza u pogledu održivog razvoja potrebna su i ulaganja privatnog sektora. Oko toga smo se već složili kada smo pomogli pri posredovanju u akcionom programu iz Adis Abebe i ciljevima održivog razvoja. Sa partnerima u Africi i našem susjedstvu možemo pomoći mladima da ostvare svoj potencijal i istovremeno stvoriti nove prilike za evropska preduzeća. Novo poglavlje u evropskoj razvojnoj politici upravo je započelo, kao dio šireg nastojanja da se EU fondovi iskoriste na najbolji mogući način, kako unutar Unije tako i u inostranstvu.

Autori su: Federika Mogerino, visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, Kristalina Georgieva, potpredsjednica EK i Jirki Katainen, potpredsjednik EK

Preporučujemo za Vas