STAV

Nije tačno

Uh... spremaju nam se izbori gdje će namještena poređenja biti osnova da se birači povedu u novu ekonomsku poharu Crne Gore
6 komentar(a)
ekonomija, Foto: Shutterstock.com
ekonomija, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 09.02.2019. 05:27h

Direktor najvećeg hotela u proslavi desetogodišnjice rada daje intervju novinaru, koji je profesiju stavio u službu neekonomskog ispolitiziranog hvalisanja godinama unazad. Razumljivo, iako neprihvatljivo, jer ekonomija je ozbiljno polje rada, i nema kvalitet da služi izabranim crno/ bijelim naočarima smiješnih komparativnosti. Krajnji rezultat takvih namještenih ridikulizacija je (ne)dostizanje statusa bljutavog spina, javne drobilačke žvake o mjerenju oko ko zna kakvih patriotizama. 

Nije tačno da je prosječna zarada u Poljskoj 490 eura, a kao što je izjavljeno tokom intervjua, pa je onda crnogorski prosjek od nedavno izračunatih 500 pokazatelj da smo bolji od njih na putu EU. 

Prije svega, tržište rada od 15 miliona u Poljskoj se ne može upoređivati sa par stotina hiljada ljudi kod nas. Takvo poređenje ne samo da ne dostiže politički minimum spina,  nego ne može zadovoljiti ni standarde gledanja u “babe i žabe“. Drugo, propustilo se istaći da je navedeni poljski prosjek u stvari  prosjek zarada nižeg edukacijskog kadra, a da je ukupni prosjek od 727 do 780  eura (zavisi od izvora i godine poređenja). I treće, naravno da se nije pominjala potrošačka korpa u Poljskoj koja dostojanstveno prati raspoložive dohotke iz statističkih pregleda. I naravno, da se nije pominjao važan podatak: da od 2000. u Poljskoj raspoloživi dohodak u prosjeku raste, do trećine više u odnosu na prethodnu deceniju, a da je čak i u ovo vrijeme post-krize rastao do 5% u odnosu na EU prosjek. A, Poljska je ušla u tranziciju sa mnogo manje ekonomske osnove nego CG ili bilo koja država iz bivše domovine. 

Još malo detaljnije ove deskriptivne statistike: nekako se tokom intervjua propusti napomenuti da je navedeni prosjek od 490 eura u stvari prosjek zarada pomoćnog osoblja u hotelima, a ne ukupnog radnog okruženja zemlje, uz dužno poštovanje svih profesija koje čuvaju crnogorske minimalne turističke standarde. Nekako se propusti istaći da Poljska jeste među rastućim ekonomijama Evrope, ali da su tamo radni zakoni primjetno strogi i ne favorizuju ekskluzivno poslodavce. Nekako se izostavilo reći da je Poljska zemlja bez lažnih edukativnih schema plagijatora i ostalih u službi uništavanja šanse mladima da stvarno rade i privređuju i realizuju svoju budućnost. I naravno, nekako se propusti istaći, ako se već bilo namjerno igrati se sa podacima, da je Poljska istovremeno ohrabrivala emancipaciju svojih zaposlenih, kao što jeste sprečavala ulazak strane radne snage na svoje tržište. Odnosno, intenciono se propustilo istaći da je od ulaska u EU do pet miliona Poljaka stiglo u Veliku Britaniju za boljim životom, pa je krajnja konsekvenca takve birokratske otvorenosti tokova radne snage završila u odvratnosti posljedica Brexita. Konobari Poljske su znali da će biti bolje plaćeni u Britaniji radeći na crno, dok će ekonomska budućnost svijeta tek donijeti saznanja šta se stvarno može desiti kada četvrta ekonomija svijeta zatvori svoje granice za protok radne snage.  

Ali, zašto bi se relativno uspješni direktor hotela na pjenu od mora i novinar u službi lažnog ekonomskog spina umarali podacima i poređenjima, koja stvarno treba nešto da kažu, koja bi trebalo da imaju smisla u strukovnom i poslovnom smislu. Igrarije sa podacima koji svoju ekonomsku kompleksnost ne mogu sakriti nikakvim kafanskim dopadljivostima nisu ozbiljni napor da se predstave uspjesi, znanja i iskustva u vođenju hotela. Takve ad hoc igrice javnim mnjenjem imaju status običnog stjuartovskog proseravanja. Uh... spremaju nam se izbori gdje će ova namještena poređenja doznata preko kojekakve folirantske razmjene riječi, a bez stvarnog istraživanja na šta se stvarno podaci odnose, biti osnova da se birači povedu u novu ekonomsku poharu Crne Gore, prema onima koji vole sebi da tepaju da su patriotska elita, prvoborci nezavisnosti. 

Razgovor o makroekonomskim tokovima i trendovima nije materijal za kroki bilborda prijevarnog marketinga, oružja toliko potrebnog za nastupajuće političke konvencije. A, direktor velikog hotela će biti od pomoći javnosti Crne Gore ako ustroji partiju kao hotel i nauči svoje partijske družnike da rade, a ne da uživaju u sinekurističkim konstrukcijama koje stvarno uništavaju onu toliko voljenu državu.  

Kultura podmetanja crtaća u okruženju trilera socijalne problematike nema potencijal dopadljive lažavine, kao što sigurno nije bila i nije poslovna politika podizanja dobrog hotelskog tima. Crnogorski ekonomski održivi razvoj pripada i konobarima, i kuvarima, i inžinjerima, i poljoprivrednicima, i čistačima, i kranistima, i vozačima, i ekonomistima, i računovođama, i administrativcima, i pravnicima, i ljekarima, i bankarima, i činovnicima, i IT-jevcima, i svakome ko umije, želi, zna da radi i treba da bude plaćen za svoj konkretni radni napor i konkretni radni doprinos. 

Autorka je ekonomska i finansijska analitičarka