STAV UREDNIKA

Mogu li se skadranac i sjever zazidati?

Kako je divno zvučao izgovor da će za svako posječeno drvo u gradu investitori zasaditi pet novih... prosto su i ekolozi nasjeli na tu retoriku. Nešto se ni palme nijesu proslavile... biće da platani imaju deblju ladovinu
57 pregleda 3 komentar(a)
sječa stabala, Foto: Luka Zeković
sječa stabala, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 09.06.2016. 05:40h

Mogu li građevinski investitori zaustaviti sjeverni vjetar, da ne duva više i ne mrsi nam kose i kvari frizure. To što očisti i protjera ustajali podgorički vazduh, pogotovo zimi, a bogami i kad je onaj žaropek ljeti, i nije mu neki doprinos.

Ništa nije bolja situacija sa skadrancem koji udari sa juga, donosi kišu i zna da “opere” vazduh pa sa Gorice vidite kako cakle stakla na kućama u Murićima.

Jesu li naši građevinski investitori moćni da to urade vidjećemo u vremenu pred nama. Imali smo primjer da se pokušava betonirati korito rijeke, mora da postoji neka fora i za vjetar....

Investitori i kapital definitivno mijenjaju lice Podgorice, grad je neprepoznatljiv u odnosu na onaj od prije četvrt vijeka, ali se postavlja pitanje do koje granice će moći da izdrži proždrljivost građevinskog kapitala.

Izgrađen je City kvart, ali bez zelenila, a što se više zgrada gradi, sve su bliže jedna drugoj.

U građevinskom bumu ucrtavane su i građene zgrade na svim većim zelenim površinama u svim naseljima, ali umjesto da ta bliznina komšijskog balkona zbliži sugrađane, ona ih, avaj, čini sve udaljenijim i otuđenijim.

Kako je divno zvučao izgovor da će za svako posječeno drvo u gradu investitori zasaditi pet novih... prosto su i ekolozi nasjeli na tu retoriku. Nešto se ni palme nijesu proslavile... biće da platani imaju deblju ladovinu.

Iako su prosječne temperature u julu u avgustu oko 38 podioka Celzijusa, u modi je izgradnja zgrada sa staklenim zidovima, da umnože toplotu i svjetlost u tim danima kada dišemo kao ribe na suvom.

Ne pamti se kada je u gradu zasađen novi park, a ako se koji i obnovi uglavnom se popločaju postojeće staze, formira se dječije igralište, postavi nekoliko sprava kako bi najmlađi uživali sa drugarima u pratnji starijih... Po pravilu, vandali posjete igralište i izbace sve svoje frustracije, što mediji redovno zabilježe. Ono malo sadnica koje se usade, žega dokrajči...

Ptice najbolje znaju koliko im je sve uže na Gorici, ali sada će moći da slijeću na sprave i žice Avanturističkog kampa. Istini za volju, na Gorici je posljednjih godina posađeno najviše stabala, kako bi se nadomjestila šteta od par ljetnjih požara. Ali je i napadnuta gradnjom sa svih strana...

Posljednjih nekoliko decenija posječena su stabla u park šumi u Zagoriču, ljudi su krčili kako bi zagradili plac i sagradili dom. Slično je u Vranićima, na Malom brdu, Kakarickoj... bio je to socijalni ventil koji sada vlasti žele da zavrnu.

Za područje glavnog grada u toku je izrada 60 planskih dokumenata. Na mjestu Stadiona malih sportova predviđena je izgradnja stambene zgrade, biće posječena stabla i uklonjene zelene površine. Arhitekta Aleksandar Ašanin kaže je da je vrlo moguće da će na mjestu Jusovače biti izgrađena zgrada, te da se to može desiti i sa prostorom gdje je stara zgrada Vlade.

Opet novogradnja sa zadovoljstvom gazi male istorijske podgoričke biljege. Planom je predviđeno i da u parku u blizini bazena kod Sportskog centra „Morača” drveće bude posječeno - tamo će biti izgrađena teniska akademija sa sedam terena. Za očekivati je da će i zgrade u komšiluku novog solitera pored Hotela “Podgorica” morati da se protegnu izviše deset spratova. Samo je hotel tu srastao sa okolišem...

Izmjenama i dopunama DUP-a za Blok pet, zgrada je predviđena i na poostojećoj zelenoj površini, ukupne površine 6.851 metar kvadratni na uglu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Džordža Vašingtona.

Postavlja se pitanje može li iko iskontrolisati stvaralačku ili rušilačku moć građevinskog kapitala - zavisno iz kog ugla gledate, Odbornici u podgoričkoj Skupštini su do sada redovno izglasavali planska dokumenta. Uzalud su iz opozicije upozoravali da je izrada DUP-ova najznačajniji problem u Podgorici, jer podstiče divlju i nezakonitu gradnju.

Ko se na to još obazire.

Od građevinskog buma korist imaju investitori, mešetari na tržištu nekretnina, a čini se građani najmanje, pogotovo oni koji kupuju stanove u akcijama poput 1.000 plus, po dvesta ili trista eura po kvadratu većoj cijeni nego što je realna na tržištu. Možda bi upravo oni koji su najviše zaradili gradeći po Podgorici, mogli gradu pomoći da napravi adekvatan kolektor, jer ako se uskoro ne izgradi, uništićemo i Moraču i Skadarsko jezero.

Pjesma tvrdi “Vjetar se vezat ne može”, vala ćemo vidjeti ima li građevinski lobi način da dokaže suprotno.

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")