NEKO DRUGI

Članstvo samo za sebe nije dovoljno

Crna Gora je duboko raspolućena zemlja: knap većina se već 90-tih godina prošlog vijeka usprotivila srpskoj ratnoj politici. Većina Srba ni danas ne može da preboli to što se bratski narod Crne Gore 2006. sa nešto malo više od 50% glasova odlučio za nezavnisnost od Srbije
2 komentar(a)
Milo Đukanović, NATO, Foto: Vlada Crne Gore
Milo Đukanović, NATO, Foto: Vlada Crne Gore
Ažurirano: 22.05.2016. 13:21h

Crna Gora ima dobre izglede da postane član Saveza. No, Moskva protestuje, a i polovina stanovništva to ne želi.

Da svaka država ovoga svijeta može sama da odlučuje o svoj spoljnoj politici i sa kim će biti u savezu, a sa kim neće, je jedna od najbitnijih temeljnih odrednica internacionalne politke. Uprkos tome, ova sloboda je najčešće vrlo ograničenog dometa. No, svejedno, Crna Gora ima, poslije dugih pregovora i odluka NATO od četvrtka, dobre izglede da bude primljena u NATO.

Ali, onako glatko, kako se to NATO nadao, izgleda da učlanjenje Crne Gore neće ipak moći da prođe. Ne samo da bi protest Moskve mogao da ugrozi prijem Crne Gore u NATO nego prije svega unutrašnje prilike u okviru ove države od nekih 600.000 stanovnika, su ono što zadaje glavobolju premijeru Milu Đukanoviću. Jer: pola stanovništva Crne Gore uopšte ne želi da uđe u NATO, što potvrđuju i najnovija ispitivanja javnog mnenja.

Crna Gora je duboko raspolućena zemlja: knap većina se već 90-tih godina prošlog vijeka usprotivila srpskoj ratnoj politici. Većina Srba ni danas ne može da preboli to što se bratski narod Crne Gore 2006. sa nešto malo više od 50% glasova odlučio za nezavnisnost od Srbije. Što ni do dana današnjeg vjernici Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori, kao ni članovi tamošnje Socijalističke partije nisu nikad prihvatili kao realnost. Oni neumorno zahtijevaju narodni referendum o članstvu u NATO. Ako do toga stvrano i dođe, Srbija i Rusija će pokrenuti i nebo i zemlju nebi li oburdali pro-NATO politiku crnogroske elite.

Već s početkom 19-tog vijeka je ruska politika pokazala jasan interes da stavi pod svoju vojnu kontrolu Bokokotorski zaliv. Mala Crna Gora za Rusiju ima kako vojnu tako i psihološko-istorijsku bitnost. Na hiljade Rusa živi u Crnoj Gori, veliki dio crnogorske obale je u vlasništvu Rusa, a ruski turisti su veoma važan privredni faktor. Ako sad Rusije bude zaigrala na kartu ekonomskih konsekvenci, onda će to imati posebnu težinu.

No, sve to do sada ne tangira vođstvo Crne Gore. Stoga će NATO ovoj zemlji morati da ponudi puno više od samog članstva, ako hoće da većinu stanovništva drži na svojoj liniji. Jer, ako u Alijansi žele da kapije Sredozemlja za Rusiju zamandale, onda moraju Crnoj Gori ponuditi jasnu ekonomsku perspektivu.

Autor je korespodent za Balkan, autor knjiga "Kosovo, istorija jednog sukoba", "Fokus Bosna" i "Križište Sarajevo".

Prevod: Mirko Vuletić

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")