E sad je dosta", kaže Frederik Kendrik, mladi profesor komunikacija na Hauard (Howard) univerzitetu u Vašingtonu, "toga nam je preko glave". On smatra da "SAD imaju mnogo problema sa rasama i kulturom". To što su tamnoputi glumci ponovo ostali praznih ruku prilikom nominacija za Oskara, za Kendrika je samo vrh ledenog brega. Uoči dodjele Oskara 28. februara, bijes na Filmsku akademiju u Holivudu, koja se sastoji od 6.261 članova - uglavnom starijih muškaraca bijele puti, nije ni malo splasnuo. Naprotiv, rasprava je još žešća, posebno u društvenim medijima: "Ako bi neki bijelac glumio Majkla Džeksona, garantovano bi dobio Oskara", piše na jednom tvitu #OscarsSoWhite (Oskari tako bijeli).
OscarsSoWhite, jedna od platformi za proteste
Hešteg OscarsSoWhite je sredinom januara, nekoliko sati nakon objavljivanja nominacija za ovogodišnje Oskare, naglo dobio na popularnosti i sada je jedna od platformi za proteste širom zemlje. Ali čak i novine kao što su Njujork tajms, pridružile su se horu kritičara navodeći da Holivud ima "problema sa rasama". Režiser Spajki Li i glumica Džejda Pinket Smit bili su prvi koji su najavili bojkot ceremonije - u znak protesta.
Za nezadovoljstvo mnogih Amerikanaca postoji niz razloga. Predsjednik Barak Obama je u svojoj kritici filmske akademije ukazao da je debata o diskriminaciji crnih glumaca dio većeg problema: "Da li činimo sve kako bi svako dobio fer šansu".
Holivud je dio sistema
Za mnoge ljude, polazna tačka svakog zla je i dalje ropstvo. Čak i ako je odavno ukinuto i svi američki građani na papiru imaju ista prava i mogućnosti, jasno je da za mnoge crnce i druge manjine to nije realnost. To nije mnogo mogao da promijeni ni prvi crni predsjednik.
Mnogi vide Holivud kao dio tog sistema. Poznati autor, Erl Ofari Hatčinson, za DW kaže da je to "izvitopereni, duboko ukorijenjeni, sistem bijelih momaka" čija je jedina svrha da brani privilegije. "Holivud kontinuirano radi na tome da se isključe svi ne - bijeli talenti", kaže Hatčinson, koji svojim knjigama i emisijama o rasnom problemu u Sjedinjenim Američkim Državama privlači veliki broj sljedbenika.
Studenti medija na Hauard univerzitetu u Vašingtonu su istraživali: Prvi pogled na istoriju 87 godina Oskara je otrežnjujući - samo 32 dobitnika Oskara (od oko 2900 prim. prev.) su bili crnci.
Dinamika diskriminacije
Dva Oskara za Denzela Vašingtona su apsolutni izuzetak. "Prilikom osnivanja Holivuda, crnci nisu bili predviđeni", kaže Frederik Kendrik. On podsjeća na nijemi film "Birth of a Nation", (Rođenje jedne nacije) koji je 1915. godine proizveo jedan od osnivača Holivuda. Crnci su prikazani u negativnom svjetlu, a hvaljena je praksa rasističkog tajnog društva Kjuklusklana.
Mnogi Amerikanci su mislili da je njihova zemlja u "post-rasisitičkoj eri", kaže Kendrik i dodaje da su se prevarili i da to dokazuje "dinamika Holivuda". Prošle godine, bilo je nekih zaista uspješnih filmova sa crnim glumcima, kažu kritičari. Često se pominju Vil Smit i Majkl B. Džordan, ali čak ni oni nisu bili nominovani.
Spore reforme
Filmska Akademija je obećala da će postepeno povećati broj ne-bijelih članova. Prekasno i premalo kaže Hačinson: "To je sve samo ne dramatična promjena". Već se čuju upozorenja: Ako Akademija ostane tvrdoglava, vrijeme bi brzo moglo da je pregazi i ona bi mogla da izgubi sjaj i uticaj.
Robert Redford, koji je dobio počasnog Oskara za životno djelo u Holivudu, kritičarima je uzvratio, sa jedva prikrivenim prezirom, da ga zanimaju "samo posao" i rezultat na filmskom platnu. Redford je oličenje "elite dobrih starih momaka koji žele da osiguraju svoje prihode" kritikuje Hačinson.
Dakle, rasprava o navodnom rasističkom problemu u Holivudu se nastavlja. Da li je ona uvod u mnogo veću raspravu, kako to sumnja profesor Frederik Kendrik? Produkcije iz drugih krajeva svijeta, kao recimo iz "Bolivuda" ili Kine, jedva se vide u SAD. Na dan dodjele Oskara najavljena je velika protestna kampanja u društvenim medijima. Sasvim je moguće da ovaj put aktivisti na internetu skrenu pažnju sa filmskih zvijezda.
(Deutsche Welle)
Bonus video:
