Generalna skupština UN 2007. godine je proglasila 20. februar Svjetskim danom socijalne pravde, čije obilježavanje treba da doprinese unapređenju borbe međunarodne zajednice protiv siromaštva, promociji prava na rad i ostvarivanja jednakih šansi i socijalne pravde za sve.
Koncept socijalne pravde u Crnoj Gori je definisan Ustavom, zakonima i međunarodnim obavezama koje je država preuzela.
I pored toga što se Vlada Crne Gore u sopstvenim agendama i svim izvještajima za domaću i stranu javnost poziva na demokratiju i socijalnu pravdu, stanje je više nego zabrinjavajuće.
Dug proces tranzicije i tajkunska partijsko-birokratska ekonomija pod višedecenijskom vladavinom iste većinske partije, uništili su sve pretpostavke za izgradnju socijalno pravednog društva. Razaranje privrednih resursa stvorilo je sirotinju i ubrzano raslojilo crnogorsko društvo.
U godinama globalne ekonomske krize siromaštvo u Crnoj Gori se drastično povećalo. „Reforme na Zapadnom Balkanu su ostvarene premalo, a dosta koristi su imali malobrojni. Pretjerana birokratija i korupcija i dalje opterećuju privrednu aktivnost“, kažu u MMF-u.
Stopa siromaštva u 2013. godini iznosila je 8,6 %, a negativan trend se nastavio. Prema podacima Banke hrane, skoro polovina stanovništva živi u zoni siromaštva.
Na dan 9. februara 2016. godine na evidenciji ZZZ Crne Gore bilo je 41.410 osoba, 6.259 više nego u istom periodu prošle godine, pa je stopa nezaposlenosti porasla sa 15,15 na 17,85%. Do posla se, uglavnom, dolazi uz pomoć partijskih i rodbinskih veza ili izvan Crne Gore.
Od 127.350 penzionera, 4.463 primaju najnižu penziju u iznosu od 100,40 eura, a 70.000 prima manje od prosječne penzije (od 270 eura), od kojih 40.000 prima manje od 170,00 eura (što je donja granica siromaštva).
MOP se kreće u iznosima 63,50 eura na jednog člana do 120,70 eura na 5 i više članova porodice.
Ogroman broj domaćinstava, najviše socijalno ugroženih, nemaju krov nad glavom, dok je na popisu 2011. godine utvrđeno da 53.000 građana posjeduje 2 ili više stanova.
Starija populacija u Crnoj Gori živi najlošije u regionu, a prema izvještaju Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa, crnogorski zdravstveni sistem je najgori u Evropi.
Broj milionera nije javan, ali ne mali broj ljudi u Crnoj Gori posjeduje ogromna bogatstva, stečena na razne načine, u godinama od rastakanja SFRJ do danas.
Američki predsjednik Frenklin Ruzvelt, u obraćanju Kongresu 1935. godine, iznio je stav „da Amerikanci treba da odustanu od ideje pohlepnog zgrtanja bogatstva, koja dovodi do nepravedne raspodjele. Bijedni ljudi ne mogu biti slobodni, te socijalna pravda mora da bude realni cilj, a ne utopijski ideal. Zbog toga je glavni zadatak države da iskoristi vlast kako bi se raspodijelila sredstva, na taj način da se iskorijenili siromaštvo i glad i obezbijedio stabilan izvor sredstava koji će garantovati adekvatne uslove za život građana...“
Na žalost, od Amerike nas dijeli Atlantik, a od Skandinavije svjetlosna godina!
Bonus video:
