NEKO DRUGI

Godina koja je najavila promjene

Savremenost u potpunosti podrazumeva monoteizam razuma i srca i politeizam imaginacije i umetnosti. Stvorena je nova mitologija u službi ideja, mitologija razuma
1 komentar(a)
2015, Foto: Pixabay.com
2015, Foto: Pixabay.com
Ažurirano: 22.01.2016. 09:27h

U istoriji nije poznato da je jedna godina tako nedvosmisleno najavila konačni rasplet i rešenje sukoba između savremenih robova i robovlasnika, potlačenih i tlačitelja, eksploatisanih i eksploatatora, većine i manjine, obespravljenih i povlašćenih, kao što je to izričito najavila 2015. godina. U našoj stvarnosti su se stvorili uslovi za fundamentalne revolucionarne promene.

Savremenost u potpunosti podrazumeva monoteizam razuma i srca i politeizam imaginacije i umetnosti. Stvorena je nova mitologija u službi ideja, mitologija razuma. Ona objedinjuje otpor mnoštva prema sadašnjosti, a u ime pravičnije budućnosti.

Društveni konflikti, koji sačinjavaju politiku našeg vremena, sukobljavaju ljude kojima zakon sankcijama određuje ponašanje i one koji za grupe na koje se zakoni ne odnose donose te zakone i pravila koja uređuju život. Stanje sukoba, jednostavno, bez posrednika, stvorilo je neophodan i dovoljan potencijal za revoluciju. Ovo tzv. postmoderno doba izbacilo je revoluciju u prvi plan, znatno više nego su to učinili moderni režimi vlasti. Danas, ljudi na egzistencijalnom minimumu, oni koji su direktno suprotstavljeni vlasti i vlasnicima života - bogatašima i tranzicionim piratima, sačinjavaju skup većine ili dominantnog mnoštva. Njihov broj eksponencijalno raste. Siromašni i oni koji ne vide perspektivu dodiruju početak, koji preti da dokrajči postojeću civilizaciju.

Potencijalne političke snage većine - mnoštva, stvorile su uslove da postanu politički subjekt, jer participanti u globalističkoj vlasti nisu u mogućnosti da stvore sistem prava, društvenih i ekonomskih odnosa, koji bi bio adekvatan postojećoj stvarnosti. Zato je revolucija postala prirodna potreba mnoštva i jedini put stvarne i pravične raspodele dobara na planeti, od čega zavisi opstanak i budućnost ljudske vrste. Mnoštvo predstavlja nezadrživu silu ka tom cilju.

Ogromna većina, koja je primorana i spremna na konačni obračun, stvorila je novu ontološku realnost, jer ona autonomno stvara i reprodukuje celokupni život. Svojim radom ona proizvodi sebe kao singularnost, a njene realne mogućnosti nastale su međusobnom saradnjom i predstavljene su jezičkom zajednicom. Dominacija engleskog jezika pretočila je dominion mase u komunikacionu vlast nad vlašću, koja dominira na planeti. Istovremeno, mnoštvo afirmiše svoje jedinstvo, svoju singularnost, odbijajući ideju da su ljudska bića na svetskom tržištu uzajamno zamenjiva. Svojim radom većina promoviše biopolitičku jedinstvenost (singularnost) grupa i skupova čovečanstva, posredstvom svakog pojedinačnog i svih mehanizama razmene. Komunikacijom i kooperacijom u svim sferama biopolitičke proizvodnje, mnoštvo stvara novi produktivni kvalitet. Iskustvo prošlosti pokazuje da su klasna borba i lokalne revolucije ugrožavali političke snage velikih grupacija: nacije i naroda. Zato mnoštvo, svojom singularnošću planetarnog karaktera, nalazi uslove da se potpuno politički afirmiše, tj. da postane subjekt koji ima potencijal da kontroliše sopstvenu sudbinu. Ideja socijalno zasnovanog globalnog političkog pokreta, koji je nedvosmisleno za dobro većine čovečanstva, kristališe se u novi socijalistički pokret.

Novi socijalizam podrazumeva mitologiju razuma, predstavljenu simboličkom imaginacijom artikulisane ontologije mnoštva, da se izrazi kroz svesnu aktivnost oslobađanja od naizgled večne mentalne tamnice po diktatu bogate manjine parazita. Poredak, koji se mora izgraditi na temeljima rada i kooperacije, može se suprotstaviti postojećim mehanizmima nasilja i korupcije. Bogate pojedince i grupe, kojima služe vlade svih država, a koje sprovode politiku eksploatacije i stvaranja nejednakosti među ljudima, povezuje jedino strah za očuvanje sopstvenih materijalnih dobara. Strah ne može da negira razloge čovečanstva koje se pokrenulo u sudbinski obračun sa do danas nepromenjenom istinom o više milenijuma dugoj realnosti, robova i robovlasnika, za svet pravičnosti koji je moguć.

Autor je vajar i profesor na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu

(Danas)

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")