SVIJET U RIJEČIMA

Putin i ideje Ivana Iljina

Iljin je bio gotovo nepoznat u široj ruskoj javnosti sve do ranih 2000. kada ga je ruski filmaš i konzervativni aktivist Nikita Mihalkov vratio iz ropotarnice povijesti
4 komentar(a)
Vladimir Putin, patrijarh Kiril, Foto: Beta/AP
Vladimir Putin, patrijarh Kiril, Foto: Beta/AP
Ažurirano: 04.10.2015. 07:04h

Krajem travnja, ruska televizija emitirala je dokumentarac u trajanju od 150 minuta u kojem je prikazano prvo desetljeće i pol Vladimira Putina na čelu Ruske Federacije. Prikazan u vrijeme godišnjice njegove prve inauguracije (7. svibnja 2000. godine) dokumentarac ima poprilično direktnu poruku: u 15 godina Putinove vladavine, spasio je Rusiju od sila uništenja. Rusiji su prijetili unutarnji neprijatelji (Čečeni i oligarsi), ali i vanjski, podmukli, zapadnjački utjecaji. On, Putin, jedina je osoba koja može održati rusku cjelovitost.

Međutim, ne samo da je Putin politički spasitelj, njegovo vodstvo zaslužno je za duhovnu obnovu Rusije i ruskog naroda tvrde autori dokumentarca. Primjerice, čitavih šest minuta filma prikazuje Putinove napore za povratak u domovinu ostataka Ivana Iljina, filozofa Bijele Rusije, piše Foreign Affairs.

Iljin je bio gotovo nepoznat u široj ruskoj javnosti sve do ranih 2000. kada ga je ruski filmaš i konzervativni aktivist Nikita Mihalkov vratio iz ropotarnice povijesti. Tamo je s pravom pripadao, tvrdi Foreign Affairs. Niti akademik niti filozof u klasičnom smislu, Iljin je bio publicist, teoretičar zavjera i ruski nacionalist sklon fašizmu, opisuje ga taj ugledni američki časopis. Putinovo zanimanje za Iljinov rad postaje očitim tijekom i nakon 2006. godine, kada ga je citirao u nekoliko istaknutih javnih obraćanja. Ruski predsjednik naredio je 2014. pokrajinskim guvernerima da pročitaju Iljinovu knjigu Naša misija tijekom zimskih godišnjih odmora kao kulminaciju Iljinove rehabilitacije.

Ko je taj Iljin?

Ivan Aleksandrovič Iljin rođen je 1883. godine u aristokratskoj moskovskoj obitelji. Nakon završetka obrazovanja u elitnim ruskim školama Iljin je postao učenik jednoga od najaktivnijih liberala u Rusiji prije Oktobarske revolucije Pavela Novgorodceva. Međutim, za razliku od svog mentora, nije se pridružio caristima i Bijeloj armiji u borbi protiv boljševika tijekom ruskog građanskog rata. Iako nije izravno sudjelovao u borbi protiv boljševika, to nije spriječilo njegov izgon 1922. godine kao neprijatelja Rusije. Čitavo desetljeće nakon izgona, živio je i radio u Njemačkoj, aktivno radeći u pokretu Bijelih Rusa, pišući anti-boljševička manifeste te zagovarajući ideje euroazijskog zajedništva.

Iljinovi politički pogledi prolaze radikalne promjene tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća. Godine 1933. godine piše članak pod nazivom Nacional-socijalizam: Novi duh u kojem pozdravlja fašizam kao pravi odgovor na boljševizam, podržava Hitlerove desničarske aspiracije te kritizira njemačke Židove zbog komunističkog simpatiziranja. Kako je on vidio stvari, Hitlerov nacional-socijalizam, Mussolinijev fašizam i pokret Bijelih Rusa bili su veoma slični. Sva tri pokreta dijele: “zajedničkog ujedinjenog neprijatelja, domoljublje, osjećaj časti, dobrobovoljno-požrtvovnu službu, želju za diktatorskom disciplinom, duhovnom obnovom i oživljenjem njihove zemlje te potragom za novom društvenom pravdom”, rekao je Iljin. Protivnik sovjetskog modela komunizma, ali i zapadnjačke demokracije, Iljin je predvidio poseban put Rusiji. Naime, pravoslavna crkva i tradicionalne vrijednosti dovele bi do duhovne obnove ruskog naroda i oslobodile ga zapadnjačkih političkih i društvenih konstrukta.

Nakon završetka II svjetskog rata, Iljin je govorio o taktičkim i strateškim pogreškama nacističke Njemačke, ali nije kritizirao Hitlerovu ideologiju uništenja Židova ili planove za pokoravanje i istrebljenje Slavena SSSR-a.

Početkom Hladnog rata i sve većih napetosti između zemalja Varšavskog pakta i NATO-a, Iljin postaje sve više uvjeren da zapad sprema teritorijalni raspad Rusije. Zapadnjački napori bi doveli do raspada Rusije što bi rezultiralo dugotrajnim građanskim ratom koji bi se osjetio diljem svijeta. Istovremeno, svjetske sile bi neminovno pokušale anektirati neke dijelove Rusije. Specifično, Njemačka bi prisvojila Ukrajinu i pribaltičke zemlje, Engleska bi zauzela Kavkaz i središnju Aziju dok bi Japan tražio posjed obale na dalekom istoku Rusije.

Zapadne države bi koristile ideje demokratizacije, federalizacije i slobode kako bi oslabile i porazile Rusiju. Nakon aneksije Ukrajine, Njemačka bi iskoristila taj teritorij za dalje slabljenje Rusije. Zanimljivo je da Iljin, sukladno svom konzervativnom političkom nazoru, ne priznaje postojanje ukrajinske nacionalnosti te smatra da Ukrajinci nemaju pravo na samoodređenje ili samostalnu državu.

Rusija ne može funkcionisati kao demokratija

Iljin smatra da država toliko geografski i demografski raznolika kao Rusija ne može funkcionirati kao demokracija te da jedina održiva opcija je ruska nacionalna diktatura. Potrebna je snažna centralizirana država, malo slobodnija od totalitarne diktature. Temeljeno na domoljublju sa snažnim vrhovnim vođom, takav sustav zaštitio bi Rusiju od revolucija i kaosa. Putin, sa željom za ruskom duhovnom i društvenom obnovom, okrenuo se Iljinovim djelima kao temeljnim idejama novog ruskog usmjerenja. Foreign Affairs tvrdi da je vjerojatno Putin odlučio iskoristiti Iljina ponajviše zbog toga što Iljinove ideje opravdavaju Putinovu želju za moći, a istovremeno opravdavaju borbu protiv zapadnjačkih kriterija demokratizacije, sloboda i svrhe postojanja države.

Crkva kao čuvar i promotor vrijednosti

Iako nije bio zamjetno religiozan, Iljin je tvrdio da pravoslavna crkva u Rusiji mora biti neraskidivo povezana s državnom vlasti. On je bio uvjeren da samo tradicionalne vrijednosti, odnosno one vrijednosti koje podržava pravoslavna crkva, mogu dovesti Rusiju do blistave budućnosti. Putin, također, tvrdi da pravoslavna ima veliku ulogu u životu Rusa i Rusije. “Ruska pravoslavna crkva ima ogromnu ulogu u očuvanju našeg bogatog kulturnog i povijesnog naslijeđa ali i u oživljenju vječnih moralnih vrijednosti. Neumorno radi na ujedinjenju, na jačanju obiteljskih veza i na obrazovanju mlađih naraštaja u duhu domoljublja”, rekao je ruski predsjednik.

Doista je nebitno vjeruje li Putin i njegovi suradnici u Iljinovu filozofiju. Službeni Kremlj, kroz Iljina, prenosi ono što oni smatraju potrebnom ideologijom: beskompromisna mržnja prema Zapadu, negiranje europskog porijekla ruske civilizacije i okorjeli nacionalizam uz dodatak teorija zavjera.

(telegram.hr)

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")