NEKO DRUGI

Preživjeli smo diktaturu, hoćemo li i demokraturu?

Za novinare koji ni pod stalnim prijetnjama ne pomišljaju na kapitulaciju, postavlja se pitanje: „U kojoj se mjeri međunarodna zajednica uopšte ozbiljno bavi Crnom Gorom?“
3 komentar(a)
Novine, mediji, vremeplov, Foto: Shutterstock
Novine, mediji, vremeplov, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 03.09.2015. 08:18h

Crna Gora, zemlja sa 650.000 stanovnika južno od Hrvatske, rado se predstavlja kao primjerni učenik na Balkanu sa ambicijama za članstvo u EU. Ali, što se tiče slobode medija, ova patuljasta država na Jadranu je brutalni kontrast jednom primjernom učeniku. Ko u Crnoj Gori baci kritički pogled na Vladu Mila Đukanovića i njene malverzacije, ko medijski osvjetljava korupciju i kumovske kombinacije, taj živi i dalje opasno. Od kad je Udruženje novinara Bavarske 2011. uspostavilo kontakte sa prema Vladi kritičkim medijima u Crnoj Gori - dnevnim listovima Dan i Vijesti, kao i nedjeljnikom Monitor - situacija sa medijima se još više pogoršala. Taktika Vlade prema njima se u međuvremenu promijenila: broj nasilnih napada na hrabre novinare je opao. Umjesto toga, neželjene medije Vlada finansijski ruinira.

„Oni su blizu toga da nas uguše“, kaže Željko Ivanović, direktor Vijesti. „Preživjeli smo diktaturu, ali hoćemo li preživjeti demokatiju ?“ Pri čemu Ivanović ionako radije govori o „demokraturi“. Bez pritisaka od strane Vlade, njegov list, koji je u međuvremenu zbog redukcije troškova pod istim krovom sa TV Vijesti i Monitorom, bi bio jedan od najuspješnijih medija u zemlji, ubijeđen je Ivanović. Ali pošto skoro sve javne oglase ne daju u kritičkim medijima, a privatni oglašivači su iz straha od posljedica takođe suzdržani, list se bori da preživi i to uprkos enormnoj čitanosti.

Po riječima Ivanovića, u Vijestima trenutno radi oko 55 novinara, a zajedno sa TV kanalom i Monitorom broj se penje na oko 100. Već su morali opustiti 20 do 30 od njih, ostatku su smanjene plate, a puno dobrih novinara je zbog toga napustilo kuću. „Mi više ne možemo da plaćamo istraživačko novinarstvo“, žali se Mihailo Jovović, glavni i odgovorni urednik: „Personalno smo svedeni na minimum.“ Korak po korak, Vlada pokušava da sasuši svoje kritičare, ne samo bojkotom oglasa nego i procesima protiv nepoželjnog izvještavanja, koji redovno završavaju sa osjetnim finansijskim kaznama. „Svejedno, što se nas tiče: nema kompromisa. Naše dostojanstvo ne mogu kupiti!”, kaže Ivanović borbeno.

Česti atentati

Na finansijske probleme se nadovezala još jedna teškoća: visoki troškovi za bezbjednost. Novinari, koji žele slobodno da izvještavaju, i dalje moraju da brinu da će biti mete nasilnih napada. Nekad vam zapale auto, nekad vam bace bombu na redakciju, nekad vam pretuku kolege na sred ulice. Počinioci? Oni po pravilu bivaju neotkriveni i pored toga što postoji čak i komisija koja treba da se brine o rasvjetljavanju ovakvih slučajeva. Takvih slučajeva ima 34, od čega su 12 definisani kao „hitni“. Komisija se sastoji od pet predstavnika medija i šest predstavnika vlade. „Mi bismo trebali da otkrijemo slabosti u policijskim istragama. Ali nama daju samo bezvrijedna dokumenta, u kojima su npr. imena svjedoka zatamnjena, žali se jedan član komisije. I sve dok je Đukanović premijer u Crnoj Gori, ništa se tu skoro promijeniti neće”.

I dalje je nerasvijetljeno ubistvo glavnog urednika dnevnog lista Dan: Duško Jovanović je ubijen 2004. na ulici. „Deceniju kasnije još smo na početku“, žali se njegova udovica Slavica Jovanović. Ona se plaši za budućnost Fondacije koja nosi ime njenog supruga, a koja dodeljuje međunarodne nagrade za istraživačko novinarstvo, kao što se plaši i za svoj list Dan, koji je, poput Vijesti, satjeran u ćošak. Problemi u Danu su isti kao i problemi u Vijestima. Od kad je Vlada pustila na tržište jedan besplatni dnevni list, Dan, više bulevarski orijentisan, ima velike teškoće.

Neophodan spoljni pritisak

Za novinare koji ni pod stalnim prijetnjama ne pomišljaju na kapitulaciju, postavlja se pitanje: „U kojoj se mjeri međunarodna zajednica uopšte ozbiljno bavi Crnom Gorom?“ Samo internacionalni pritisak može donijeti promjene, u to u svi ubijeđeni. Zato je tako važno da takvo stanje - na listi slobode medija Reportera bez granica, Crna Gora zauzima mjesto broj 114 - bude primijećeno od inostranstva i da ono svako malo vrši pritisak.

To katkad čine poslanici Evropskog parlamenta, poput Terry Reintke, a to je u posljednje vrijeme učinila i Evropska federacija novinara (EJF) na svom godišnjem zasjedanju u crnogorskom primorskom gradu Budvi.

(BJV - Udruženje novinara Bavarske; Raport 4/2015, Str. 20) Prevod: M. VULETIĆ

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")