STAV

ZKP: Na potezu je Skupština!

Koncept treba dovoditi u pitanje da bi se temeljnije uzele u obzir crnogorske specifičnosti
0 komentar(a)
Skupština CG, Foto: Savo Prelević
Skupština CG, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 09.06.2015. 08:24h

Još u martu 2013. formirana je Vladina Radna grupa za pripremu izmjena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku i opravdano je što je na ovom, najvažnijem pravnom aktu u oblasti krivičnog pravosuđa, rađeno tako dugo. Vlada je utvrđeni Predlog zakona dostavila Skupštini 11. maja ove godine i nametnula joj očekivanje da ga usvoji u skraćenoj proceduri da bi se poštovali rokovi iz poglavlja 23.

Budući da za borbu protiv kriminala, posebno korupcije i organizovanog kriminala koji su tema svakog dana, nema značajnijeg pravnog instrumenta od ovog zakona, uputili smo inicijativu Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu da se održi javna rasprava sa svim zainteresovanim stranama. U diskusiji je učestvovalo preko dvadeset ljudi, od predstavnika Radne grupe, nadležnih državnih organa, akademske zajednice, do NVO i poslanika u Odboru. Održano kontrolno saslušanje zaista predstavlja kvalitativno novi momenat u radu parlamenta i primjer drugim odborima kako imati stručnu raspravu sa najrazličitijim i suprotstavljenim stavovima, lišenu političkih pogleda, a sve sa ciljem da se unaprijedi zakon. Ispostavilo se da je sporan niz pitanja i većinom se odnose na dileme da li je uspostavljen balans između potrebne efikasnosti vođenja istraga i poštovanja garantovanih ljudskih prava.

Posebnu kritiku uputili smo predlagaču zakona zato što, bez davanja ijednog argumenta ili obrazloženja, konstatuje da je “zaključeno da postavljeni koncept krivičnog postupka ne treba mijenjati”. Postavlja se pitanje na osnovu kojih parametara je to zaključeno i zašto su u potpunosti zanemareni svi problemi u saradnji policije i tužilaštva, sva nesnalaženja tužilaca sa novom ulogom, evidentan nedostatak rezultata u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, te izrazito smanjen broj optužnica. Smatramo da koncept treba smjelo dovoditi u pitanje, ne da bi nužno bio promijenjen, već da bi se temeljnije uzele u obzir crnogorske specifičnosti zbog kojih ovaj, inače uspješan koncept u većini evropskih zemalja, kod nas još nije profunkcionisao.

S tim u vezi, posebno je primjetna tendencija da se Predlogom zakona uvećaju ovlašćenja državnih tužilaca i time ojača njihova uloga rukovodilaca istraga, na uštrb ovlašćenja sudija za istragu. Iako je to možda prirodan sledeći korak u perspektivi, dosadašnja praksa je pokazala da državni tužioci nisu još, u dovoljnoj mjeri, spremni da odgovore ni na obaveze koje su im važećim zakonima stavljene u nadležnost.

Imajući upravo u vidu probleme u saradnji policije i tužilaštva, Institut Alternativa je na javnoj raspravi o nacrtu ovog zakona, između ostalog, predložio da se najvažnije odredbe Sporazuma o zajedničkom radu tužilaštva i policije tokom izviđaja i krivičnog postupka pretoče u odredbe ZKP. Evropska komisija je prepoznala opravdanost ovog našeg zahtjeva, što se eksplicitno navodi na 42.str. Izvještaja EK o napretku CG, ali Vlada uporno neće. Iako je većina odredbi Sporazuma tehničke prirode prije nego materija za zakon, negativna praksa je pokazala da postoji potreba za detaljnim regulisanjem koraka, odgovornosti i obaveza jedne i druge strane, te razrješavanje spornih pitanja snagom zakona. Jeste ironija da državni organi potpisuju Sporazume o zajedničkom radu koji im je već nametnut zakonom, ali je još veća ironija da pet godina uporno ne sarađuju i da to priznaju visoki zvaničnici Vlade.

U vezi sa mjerama tajnog nadzora, IA u načelu nije protiv proširivanja mogućnosti MTN, jer vjerujemo da je cilj efikasnije suzbijanje najtežih krivičnih djela, ali imamo obavezu da ponovo ukažemo da državni organi u dosadašnjoj praksi nisu uložili napor da unesu više odgovornosti i transparentnosti u ovu oblast. Stoga smo pozvali poslanike da ne glasaju za usvajanje Predloga zakona dok policija, tužilaštvo i sudovi javno ne objave detaljne podatke o rezultatima primjene MTN od usvajanja ZKP-a 2010. godine - što su odbijali da učine svih prethodnih godina. Tražili smo i da se utvrdi ko su odgovorni službenici za brojna izuzimanja dokaza pribavljenih MTN-om iz sudskih spisa jer su kršene odredbe ZKP.

Dodatno, imamo dilemu oko produženja roka sa “najduže 7 mjeseci” na “najduže 18 mjeseci” zbog nedostatka kapaciteta Uprave policije da primjeni istovremeno onoliko mjera koliko ima zahtjeva. Naime, ekspert Evropske komisije, Mauricio Varaneze, u svom Izvještaju iz 2013. navodi da je Odsjek za posebne provjere odbio čak 50% zahtjeva Sektora za suzbijanje narkotika jer su primjenjivali mjere za predmete drugih odjeljenja policije. Primjena mjera po novom zakonu bi još više smanjila mogućnosti za pokretanje većeg broja predmeta, pa ovo rješenje treba razmotriti sa aspekta efikasnosti. Imajući u vidu posebnu osjetljivost krivičnih prijava za krivična djela iz oblasti korupcije, smatramo da je neophodno uvesti kontrolu odbačaja ovih krivičnih prijava od strane spoljnog, nezavisnog tijela, odnosno suda, a ne neposredno višeg tužilaštva. Budući da lica koja prijavljuju ova krivična djela izlažu sebe mogućim ozbiljnim reperkusijama, potrebno je da njihove krivične prijave budu dvostruko provjerene. Ujedno napominjemo da bi bilo najvažnije kreirati sistem kontrole odbačaja anonimnih krivičnih prijava jer na njih nema ko da podnese pritužbu.

Navedene i još niz komentara dostavili smo poslanicima, a tokom javne rasprave svi učesnici, vladini i nevladini, ukazali su na mogućnosti za unapređenje ovog zakona koje poslanici treba aktivno i odgovorno da pretoče u amandmane.

Autorka je istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa

dina@institut-alternativa.org

Preporučujemo za Vas