Otvoreno pismo ministru finansija, Radoju Žugiću.
Poštovani ministre Žugiću, možda ste malo zakasnili sa traženjem sugestija od javnosti. Trebali ste mnogo ranije, ali svakako pohvale za insistiranje na praktičnosti.
Situacija se može slikovito opisati na sljedeći način: mi smo brod bez motora koji plovi okeanom i generalno loše opremljeni za put. Odjednom, onako nespremni, ulazimo u oluju! Alarm, panika, nesigurni pogledi posade ka kapetanu koji kao da pitaju: aman, čovječe, zašto baš ova ruta? Hoćemo li izvući žive glave? Kada će oluja proći i koliko će trajati, hoće li biti još neprilika? Kapetan se bori sa novonastalom situacijom, traži pomoć i sugestije cijele posade. Bez potrebnih mehanizama je brod prepušten strujama...
Tržište, u našem slučaju valutno, slično je okeanu. Bez jasnog plana i zaštite od nepovoljnih okolnosti ste vjerovatno osuđeni na njegovu milost ili nemilost. Međutim, postoji rješenje. Jeste, dovitljivi bankari su od (valutnog) rizika vidjeli mogućnost za zaradu i razvili instrumente za zaštitu od istog, finansijske derivate (valutni fjučers - currency futures; valutni svop - currency swap/cross currency swap; foreks svop - forex swap; valutni forvard - currency forward i valutna opcija - currency option, swaption...). Uprošćeno govoreći, ovo su bankarski proizvodi koji nam najčešće omogućavaju da “zaključamo” vrijednost kursa i ne brinemo da li će zbog kursnih oscilacija naš kredit postati skuplji (hedžing).
Zaista želim vjerovati da čelnicima fiskalne vlasti nema potrebe objašnjavati prirodu pomenutih proizvoda. Suština leži u činjenici da smo na raspolaganju imali mehanizme za zaštitu od rizika koje nijesmo iskoristili.
Ako ne griješim, zašto se o ovome nije razgovaralo prije ulaska u aranžman? Zašto se toliko žurilo? Ako se diskutovalo, zašto javnost nije upoznata sa detaljima i razlozima zbog kojih nijesmo iskoristili mogućnost hedžinga? Ovo su samo neka od pitanja koja se nameću.
Posebno je zastrašujuće neznavena bila jedna izjava u parlamentu, parafraziram: sada nema potrebe razmišljati o kursu, jer je dospijeće prve rate tek za pet godina. Zaista nemam komentar.
Rekli ste da u Crnoj Gori ne postoji ekspertiza koja može precizno anticipirati dugoročne valutne trendove. U pravu ste. Teško da postoji igdje, ministre. Analize valutnih kretanja zbog svoje multidisciplinarnosti spadaju u red najkompleksinijih i najkomplikovanijih, pa i najneizvjesnijih- posebno dugoročno. Brojni su faktori koji opredjeljuju trend, a izdvojiću glavne: fiskalna i monetarna politika, makroekonomski indikatori i politička situacija najprije emisionih zemalja moćnih valuta (Eurozona i SAD).
Sve pomenute faktore treba razložiti i detaljno proanalizirati, uvezati i napraviti projekciju. Međutim, i najbolji analitički timovi su pravili greške, tako da je hedžing definitivno bio najbolja opcija.
Cijenim iskustvo, ali nijesam siguran koliko je u ovoj situaciji mudro preuzimati valutni rizik na sebe, jer on sa sobom vuče brojne konsekvence.
Za kraj, možda struje “izbace” brod na pravi put, pa na kraju bezbjedno dođe do odredišta. Čudo je okean, čudo je priroda.
Autor je magistar ekonomskih nauka iz oblasti finansijskih tržišta, sa višegodišnjim iskustvom u trgovini valutama i analizom valutnih kretanja.
Bonus video:
