Tender za istraživanje nafte i gasa je raspisan, vlast je odlučila, ekonomisti presrećni, ekolozi bijesni. Da li će Crna Gora, ako se ispostavi da ima nafte, postati preko noći bogata i uhvatiti se za slamku spasa ili će biti uništena jedina stvar koja nije uništena - Jadransko more i turizam?
Prirodna dobra su od velike važnosti za razvoj države. Ako se ugledamo na ekonomski razvijene zemlje, pokretač rasta i održivog razvoja je pametno iskorišćavanje rudnog bogatstva. Bez nafte i plina nema intenzivnog industrijskog i ekonomskog razvoja, a turizam ne može bez jeftine energije. Ukoliko bi došlo do eksploatisanja nafte, došlo bi do ubrzanog razvoja svih privrednih oblasti, a sa pametnim i transparentnim korišćenjem zarađenog novca, koji bi se ulagao u zdravstvo, prosvjetu, infrastrukturu, gradnju hotela, životnu sredinu, itd, mogao bi se iz temelja promijeniti život u našoj državi. U ekonomski jakoj zemlji, a još sa prirodnim ljepotama, dolazio bi još veći broj turista, kojima bi čak bila atrakcija da na jahtama i gliserima obilaze naftne platforme. Dok bi se vršila istraživanja na naftnim platformama, dobili bi nova radna mjesta, prije svega u našim lukama koje bi prihvatale brodove koji prevoze materijale do platformi, a oživjela bi i metalska industrija. Ovo je optimistički scenario, ali - uvijek postoji to ali…
Iako se istraživanja vrše na 10 kilometara od obale i kompanijama za istraživanje nafte se zabranjuje bušenje za vrijeme turističke sezone, a u obzir se uzima i uticaj na ribarstvo tj. mriješćenje ribe, galebove, delfine, itd, nema nikakvih garancija da nece doći do havarija i niza drugih negativnih efekata na životnu sredinu.
Bušenja u moru su počela prije 80 godina, u blizini Luizijane, a nekoliko decenija kasnije, nedaleko od njene obale, na Dan planete Zemlje. Došlo je do najvećeg ekološkog incidenta, zagađenja mora i životne sredine. Iako su havarije na naftnim platformama bile izuzetno rijetke, svega dvije u posljednjih 20 godina, prije svega zahvaljujući razvoju tehnologije, ljudskom greškom došlo je do havarije na platformi Deepwather Horizont, renomirane kompanije British Petroleum. Sofisticirana, satelitski navođena, plutajuća, polupodmornička naftna platforma, koja pluta na ogromnim podvodnim pontonima, koji mogu da ispuštaju i primaju vodu tako da može kao brod da se premješta sa jedne na drugu lokaciju, čak ni tako tehnološki opremljena nije mogla protiv prirode. Do izlivanja je došlo na 1.500 metara dubine, a kako je nafta lakša od vode, prekrila je površinu Meksičkog zaliva i uništila sve što joj je stalo na put. Dakle i pored svih nevjerovatnih karakteristika i najvišeg stepena zaštite, došlo je do uništenja prirode.
Situacija u Jadranskom moru, čak i sada dok još nema platformi u našem dijelu, nije dobra jer je već opterećena bušotinama. U Italiji ima 1.358 raznih istraživačkih bušotina, od čega 110 plinskih i 38 naftnih. Ako bi došlo do izlivanja u Italiji, na našem dijelu bi bila izbjegnuta katastrofa, jer bi se zahvaljujući zakonitostima morskih struja naftna mrlja širila prema Otrantski vratima. Morske struje teku obalom Albanije, Crne Gore, Hrvatske, a vraćaju se suprotnim smjerom obalom Italije, pa se dolazi do zaključka da bi problem nastao i kad bi došlo do incidenta u albanskom dijelu.
Statistički gledano, veću opasnost predstavljaju tankeri kojih godišnje plovi oko 5.000 Jadranom i prevoze 70 miliona tona nafte. Po podacima Evropske komisije u Jadranskom moru se u manjim incidentima izlije oko 100.000 tona nafte, ulja i drugih ugljovodonika. Ako dođe do otkrića nafte, povećaće se broj tankera u našem dijelu, a samim tim i vjerovatnoća za ekološke incidente. Na kraju, buka koja se stvara prilikom bušenja, izaziva ribljem fondu fizičke povrede, pa i smrt, zbog uticaja zvučnih talasa. Uznemiravanje dovodi do promjene u ponašanju, napuštanju staništa i onemogućavanja komunikacije između jedinki.
Da li je ekonomsko blagostanje vrijedno rizika da zbog njega uništimo more i obalu, a samim tim i turizam, jedinu zdravu privrednu granu i izvor finansiranja Crne Gore? Zaista, finansijski benefiti bi bili ogromni, ali životna sredina, naše more i obala su neprocjenjivi, još uvijek čisti i netaknuti i treba se svim silama da se borimo da tako ostane.
Srećan vam 22. april, Dan planete Zemlje!
Bonus video:
