Prilikom izgradnje kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, lokalna vlast je još jednom pokazala, pored bezbroj primjera uništavanja životne sredine (devastiranja obale pregrađivanjem potoka koji hrane plaže, betonizacije Budve), kako se na brzinu i bez detaljne analize i nezainteresovanosti, od šanse da se otpadni mulj valorizuje, napravio veliki ekološki problem.
Nesporno je da će prečišćena voda ići u more, ali za ogroman kredit koji će poreski obveznici plaćati narednih 25 godina i izvođac i opština su morali uraditi sve neophodne proračune o količini mulja koji se izdvaja prilikom prečišćavanja otpadnih voda, kako ne bi nastala ova situacija da u nekoliko dana moramo na sve načine da tražimo rješenje za deponovanje mulja. Ukoliko se prestane sa odvoženjem mulja zbog problema sa deponijama, doći će do začepljenja i prestanka rada kolektora za prečišćavanje otpadnih voda. Zbog toga će se, na pragu ionako neizvjesne turističke sezone, pojaviti dva ekološka problema: opet će neprečišćena voda teći u more i, još veći problem - doći će do izlivanja fekalija u gradu i to najviše na crpnoj stanici kod hotela Park, na par metara od plaže. Dakle, uz kredit od 60 miliona eura, dobili smo i veliki ekološki problem koji moramo rješavati svaka dva-tri mjeseca, jer prilikom izrade projekta niko nije razmišljao o valorizaciji mulja.
Prvi propust se desio kada je planirano da se mulj samo deponuje, iako nije izračunato koliko se tona mulja nataloži u zimskim mjesecima, a koliko u ljetnjim, kada je najveće opterećenje na kolektor. Takođe, nije poznato koliko deponije imaju kapaciteta za prihvat mulja.
U zemljama Evropske unije i u Sjedinjenim Američkim Državama u vecini kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, mulj se koristi na dva načina - sagorijeva se i tako se koristi za dobijanje električne energije i kao visokokvalitetno đubrivo. Dakle, prvi način je energija koja bi mogla da se iskoristi za samo napajanje kolektora, a višak struje bi opština mogla iskoristiti za javnu rasvjetu, itd. Izračunato je da od 7 do 10 tona mulja može proizvesti 1.1 MWh električne energije.
Drugi način je da se mulj preradi kao đubrivo i kao takvo da se prodaje u zemljama sa razvijenom poljoprivredom, kao i da se pomažu lokalni poljoprivrednici. Na kraju, moguće je, takođe, i dobijenim finansijskim sredstvima od prodaje dobijene električne energije i đubriva, vraćati dio kredita i tako rasteretiti građane Budve velikih računa za vodu.
Bonus video:
